Gdje su granice ljudske pohlepe? Morat ćemo saditi vrtove

Kćer mi je bila par dana u V.Britaniji. Pitam je kako je bilo. Kaže: „Ma ne moš vjerovat, hrana košta manje nego kod nas...“. „Da, al naša je kvalitetnija, ko zna šta oni jedu...“, kažem ja. Vratila se prijateljica iz Njemačke. Kaže: „Ne mogu vjerovati kako je u Hrvatskoj sve poskupilo! U Njemačkoj je hrana jeftinija.“ „Ma šta im vrijedi, mi imamo kvalitetniju hranu“, kažem ja opet.

U svjetlu svih informacija koje se mogu pronaći u medijima zadnjih mjesec dana, jasno mi je kakva sam naivna budala. Ne tako davno, stariji se sjećaju, nije nam padalo na pamet da bi nam neko mogao nesavjesno podvaliti patvorenu hranu. Pazite, ne samo skuplju, nego patvorenu. Ili zaraženu. Ili pokvarenu. Općenito nejestivu. Gdje su granice ljudske pohlepe? Ovaj članak je posvećen tome kakvi poduzetnici NEMOJTE postati.

Patvorine

Najčešći oblik krivotvorenja hrane temelji se na zamjeni pojedinih sastojaka manje kvalitetnim jeftinijim alternativama. Ovakvi proizvodi obično nisu štetni za zdravlje ljudi, ali stvaraju zabludu kod potrošača i pripadaju u proizvode lošije kvalitete, a plaćamo ih kao prvoklasne proizvode. Patvorine hrane učestala su pojava na hrvatskom tržištu, a najčešće se odnose na med, maslinovo ulje, ribu, začine, kavu i mlijeko.

Kako se patvori hrana: dodavanje vode u mlijeko i vino, šećera u med, bojenje pilića žutom bojom kako bi bili privlačniji, stavljanje brašna u vrhnje kako bi mu se "popravila" gustoća, mljevene cigle u papriku, stavljanje mrvica kruha umjesto oraha u kolače, kolagen i soja umjesto mesa itd. Ne smijem niti pomisliti šta sve pojedemo u salamama i kobasicama. Maslinovo ulje se relativno lako falsificira drugim vrstama ulja. Najčešći "razrjeđivač" je repičino ulje, a boja se podesi dodavanjem klorofila, a može se dodati i beta-karoten.  Lažno ulje može se otkriti jedino lipidogramski tj. analiza masno-kiselinskog sastava.  Dakle, u trgovini ili na tržnici ga nećemo otkriti ni vi, ni ja. Kažu da se ikra haringi u luksuznoj ambalaži ilegalno prodaje kao pravi kavijar (crna ikra jesetri). Ne bih znala razlikovati ni da mi netko pokloni. Nemam novaca za kavijar, al kažu da tako nasjedaju mnogi turisti. Patvori se čak mlijeko za dojenčad u prahu (dodaje se melamin u svrhu podizanja razine dušika kao zamjena za protein). E to mi već spada u kategoriju grijeha, a ne prekršaja. 

Mali savjet: ništa vam neće biti od razvodnjeg vina, ali obratite pažnju na med, koji spada u kategorije koja se najčešće patvore, a u njega se dodaju šećeri i eterična ulja koja mogu biti opasna po zdravlje.

Nije istina da je patvorenje plod suvremene tehnologije i modernog vremene, negdje sam pročitala izraz da je to „obrt jednako star kao i prostitucija“. Upotreba patvorenih tvari datira iz vremena Grka i Rimljana, koji su prvi postavili temelje zakonskoj regulativi protiv patvorenja vina. Krajem 19. stoljeća u SAD-u je zabilježeno nekoliko krupnih pokušaja patvorenja (brašna, čaja), a u vrijeme prohibicije alkohola, u SAD su popili milijune litara patvorenih pića (whiskey i pivo), a pri tome su korištena različita sredstva.

Kod nas je (kao) još dobro, ali zato svi pamte svjetske afere: stavljanje klokanovog mesa u smrznute blokove govedine za izvoz (Australija) i ubrizgavanje tekućeg loja u duboke mišiće partije goveđih polovica (Italija) ili stavljanje konjetine u proizvode koji su deklarirani kao "goveđi" (punjeni tortelini).

Javno su objavljeni nedavni rezultati Državnog inspektorata RH: od 14 uzoraka vina, čak u 7 dodani su voda i šećer, od 10 bučinih ulja, 6 su krivotvorene mješavine, a nepravilnosti su uočene i kod mlijeka, sira, kruha, mesa.

Imamo jako dobre (europske) propise, proizvođači su dužni osigurati sve mjere kontrole, procijeniti sve kritične točke u proizvodnom procesu od kada je nabavio sirovinu do kada je proizvod izašao na tržište. Dužni su imati točne deklaracije na proizvodima. Tu su dva problema: njih se prerijetko kontrolira, a mi prerijetko čitamo te deklaracije na proizvodima. Gledamo prvo (a često i jedino) cijenu.

Otrovi

E ovo je tek posebna priča: otrovi u hrani. I nije ni to nešto novo: vijest od 30.03.2016. (HINA) – naslov članka je „Više od 10.000 tona neispravne hrane zaplijenjeno u 57 zemalja“. Radilo se o zajedničkoj operaciji Interpola i Europola. Rezultat: u Indoneziji pileća crijeva u formalinu, u Italiji 85 tona maslina natopljene modrom galicom (radi ljepše boje), meso majmuna u Belgiji (!). Blizu 9 tona šećera zagađenog gnojivom. 30 tona goveđeg i bivoljeg mesa neprikladnog za konzumaciju namijenjenog supermarketu. U Francuskoj zaplijenjeno nekoliko kilograma skakavaca i gusjenica. Mislite da se situacija znatno poboljšala od te akcije 2016. do sad? Nekako u to ne vjerujem.

Motiv za tako nešto je uvijek nečija pohlepa i pokušaji da se što više zaradi. Negdje u tom sustavu nestala je savjest – to jedu nečija djeca, ljudi se razboljevaju.

Istina je (ili ja tako zamišljam) da je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, no nije za zanemariti činjenica da je samo prošle godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu s polica je povučeno 117 proizvoda.

Proizvod se povlači ako se u hrani utvrdi neka kemijska ili mikrobiološka tvar koja nije uobičajeno regulirana propisom. Hrvatska ima Centar za sigurnost hrane. No to se objavi (da se proizvod povlači) i o tome se više ne govori. Svi ti čiji se proizvodi povlače sa tržišta, svi ti koji nam prodaju patvorine, svi ti koji zarađuju na smeću koje nam prodaju kao hranu – svi oni imaju imena. Zašto se javno ne objave imena tih firmi? U hrani su pronalazili mikroorganizme, parazite, teške metale, pesticide, antibiotike, aditive... Ma recite javno i javno objavite imena firmi koje su uvezle ili takvo proizvele, objavite imena trgovačkih centara koja su to smeće stavila na police, objavite u medijima na više mjesta, kaznite ih, a kaznit ćemo ih i mi, kupci,  bojkotom njihovih proizvoda. Možda bi javna objava imena proizvođača i imena prodajnih mjesta koja to stavljaju na tržište bar malo zaustavila ovu lavinu patvorina. Pa će drugi put jako paziti šta puštaju u promet i nazivaju hranom.

Pripremite sami zimnicu

Rastu cijene hrane. Sjetite se sumanutog kupovanja hrane u vrijeme korone – nije se baš puno pitalo za cijene. Pogledajte šta se dešava u Ukrajini (neće biti žita u toj žitnici...), potresi u Turskoj, Siriji, a usput i rat u Siriji... gomile izbjeglica, ljudi bez domova. Uragan Gabrielle prije par dana na Novom Zelandu je osim srušenih domova ostavio i poharane oranice i uništene usjeve. U Australiji plamte požari. Na sjeveru SAD i u Kanadi temperature do -56 stupnjeva... Svijet je otišao k vragu.

Kako će se proizvesti dovoljno zdrave hrane u tim uvijetima?

Ne znamo šta jedemo. Ni čime ćemo to platiti.  A ne znamo u konačnici ni da li ćemo imati šta jesti zahvaljujući ovim zbivanjima u svijetu.

Što možemo učiniti? Kao što imate svog zubara, morate imati svog pčelara, i svog proizvođača bučinog ulja. Prisjetite se nekad vrtova naših mama i baka, i posadite i vi vrt. Pripremite sami zimnicu. Ja tako namjeravam.

I da vam pravo kažem, baš me briga pošto je kavijar.

Izvori:

18.02.2023.

https://net.hr/danas/hrvatska/koliko-nas-varaju-na-namirnicama-d4cc1fac-afbc-11ed-b537-ee2e1d496656

15.02.2023.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/porazni-podaci-o-krivotvorenoj-hrani-najcesce-se-patvore-ove-namirnice-foto-20230215

10.10.2022.

https://slatina.net/biljeznica-robija-k-mesarska-prica/