Iz zime u proljeće – veljača prevrtača

Veljača je u našem narodu prozvana „veljača prevrtača” – mjesec koji zna u kratkom razdoblju izmijeniti lice zime. Snijeg, mraz, sunce i odmrzavanje smjenjuju se kao na pozornici, a upravo ta promjenjivost određuje ritam rada na polju i u vrtu. Iako vegetacija još miruje, veljača je mjesec ozbiljnih priprema. Iskusni poljoprivrednici znaju da se uspješna sezona ne gradi u proljeće, nego u tihim zimskim danima. Stara izreka kaže: „Suha i hladna veljača – puna bačva i vreća.” Hladno vrijeme smanjuje populaciju prezimljujućih štetnika i bolesti, dok stabilne temperature omogućuju siguran završetak zimskih zahvata. U voćnjacima se nastavlja rezidba jabuka, krušaka, šljiva i ostalih kontinentalnih vrsta. Uklanjaju se suhe i bolesne grane, prorjeđuje se krošnja te se osigurava bolja prozračnost i osvijetljenost. Dobro oblikovana krošnja omogućuje ravnomjernu rodnost i smanjuje pojavu bolesti tijekom vegetacije. Koštičave vrste poput breskve i marelice orezuju se krajem mjeseca, kada prođe opasnost od najjačih mrazeva. Time se smanjuje rizik od oštećenja pupova i reznih rana. Ujedno je važno ukloniti mumificirane plodove i biljne ostatke iz voćnjaka, jer oni mogu biti izvor zaraze. Ako vremenski uvjeti dopuste, veljača je pogodna i za sadnju novih voćaka. Dobro pripremljena sadna jama, organsko gnojivo i pravilno skraćivanje sadnice osiguravaju snažan početni rast.

Povrtnjaci – početak nove proizvodne sezone

Sada je pravo vrijeme da pregledate sjemenje od prošlih godina, kupite ono koje vam nedostaje i obavezno provjerite klijavost sjemenja koje je duže stajalo. Ujedno sada je prava prilika da kupite i odgovarajući supstrat ukoliko sami uzgajate presadnice povrća ili cvijeća, budući da su trgovački lanci i specijalizirane trgovine u ovom trenutku dobro opremljene s tom vrstom repromaterijala. Namakanje sjemena je dobro poznata metoda kojom se znatno ubrza vrijeme  nicanja, odnosno povećava njegova klijavost. Namakati možete u običnoj vodi, ali je  iz iskustva bolje koristiti mlaki čaj od kamilice jer kamilica ima prirodna antibakterijska svojstva. Osim ubrzanja klijanja, kamilica pomaže i u prevenciji biljnih bolesti koje su naročito štetne za mlade biljke. Za pripremu čaja za namakanje u kamilici jednu čajnu vrećicu ili manju žlicu sušenih cvjetova potopite u 250 ml vruće vode. Ocijedite čaj i pustite da se ohladi. Sjemenke koje planirate sijati stavite u plitku posudu i prelijte ih hladnim čajem da budu u potpunosti prekrivene. Ostavite sjemenke u čaju od kamilice do 24 sata, ovisno o vrsti sjemena. Sitnijim sjemenkama dovoljno je nekoliko sati da budu u čaju, dok one veće poput sjemena graha, graška ili mahuna, koje imaju deblju opnu, bilo bi dobro ostaviti i do 24 sata da se namaču. Nakon namakanja, ocijedite višak tekućine, a sjemenke je najbolje odmah posijati. Osim u kamilici, na opisani način sjeme možete namakati i čajevima od kadulje, stolisnika, koprive, maslačka i brojnih drugih ljekovitih biljaka. Također, naklijavati možete i na vrećicama čaja, pamučnim blazinicama namočenim u ohlađeni čaj ili na papirnatim ručnicima. U proizvodnji rasadnica treba osigurati dodatno osvjetljenje pomoću rasvjetnih tijela, a biljke ne smiju biti pregusto posijane, no uvijek posude u kojima ste posijali sjeme možete staviti na prozorske daske. Budite oprezni sa zalijevanjem kako sjeme ne bi strunulo, a postoji i opasnost od razvoja gljivičnih bolesti.

Čim vrijeme dozvoli, na otvorenom možete posijati bob, rani grašak, pročešnjak, luk, rikolu, rotkvice, matovilac, razne salate, a krajem mjeseca i špinat te blitvu. Sjetvu u plastenicima možete obavljati nakon što prorahlite zemlju, obavite gnojidbu i dezinfekciju. Morate sebez obzira gdje sijali prilagoditi vremenskim uvjetima, no preporuke su da je optimalan trenutak kad se zemljište zagrije na 5 stupnjeva Celzija. Možete posaditi i češnjak, ali isključivo na osunčan i dobro prosušen dio povrtnjaka. Na samom kraju mjeseca, ukoliko vrijeme dozvoli, i zemlja ne bude nabijena i puna vode, ukoliko niste u jesen, možete posaditi i lukovice cvijeća.

„Bolje da veljača zube pokaže nego da ožujak plače.”

Osjetljivo pčelarsko vrijeme

Iako se na prvi pogled čini da su pčele u veljači potpuno mirne, pčelari znaju da je ovo osjetljivo razdoblje. Pčelinje zajednice još uvijek su u zimskom klupku, ali s duljim danima matica postupno započinje s prvim leglom. Najvažniji zadatak pčelara jest osigurati mir i dovoljno hrane. Provjerava se težina košnica i po potrebi dodaje pogača kako bi se spriječilo izgladnjivanje zajednice. Važno je osigurati dobru ventilaciju i spriječiti nakupljanje vlage, jer vlaga može biti pogubnija od hladnoće. U toplijim danima, kada temperatura prijeđe desetak stupnjeva, pčele obavljaju pročisni izlet. Pročisni let je prvo zimsko ili rano proljetno izlijetanje pčela iz košnice na temperaturama oko 10-12 stupnjeva s ciljem izbacivanja izmeta i čišćenja tijela nakon zimskog klupka čime se sprječava razvoj bolesti. Masovni izlet znak je da je zajednica preživjela zimu i da je zdrava, a ukoliko pčele ne izlijeću iz pojedinih košnica znak je gubitka zajednice. Sve je to znak da se sezona polako približava. Veljača je vrijeme tihe, ali presudne skrbi, jer snažna i zdrava zajednica u proljeće znači dobru pašu i bogatu mednu godinu.

Veljača možda još nosi dah zime, ali u poljoprivredi ona simbolizira odlučne pripreme. Rezidba, planiranje, briga o vinu i pčelama – sve su to tihi koraci prema proljeću. Dok priroda još miruje, vrijedne ruke već grade temelje uspješne, rodne godine.

„Ako u veljači sunce grije, u ožujku snijeg vije.”