Zimski radovi kao temelj nove vinogradarske, voćarske i pčelarske godine

Tijekom prvog zimskog mjeseca vinova loza i većina voćnih vrsta u kontinentalnom dijelu Hrvatske nalaze se u fazi dubokog zimskog mirovanja. Vegetacija je u potpunosti zaustavljena, a fiziološki procesi svedeni na minimum, što biljke čini otpornijima na zahvate rezidbe i druge agrotehničke mjere. Iako se ovo razdoblje često doživljava kao vrijeme zatišja u poljoprivrednoj proizvodnji, riječ je o iznimno važnom dijelu godine za planiranje i provedbu radova koji dugoročno utječu na rodnost, zdravstveno stanje nasada te kakvoću vina i voćarskih proizvoda. U vinogradima se, ovisno o mikroklimatskim uvjetima, nadmorskoj visini i položaju vinogorja, započinje sa zimskom rezidbom ili se provode pripremni radovi za njezinu provedbu. U područjima s izraženim rizikom od jakih zimskih mrazeva preporučuje se odgođena rezidba, osobito kod osjetljivijih sorata, kako bi se smanjila mogućnost izmrzavanja pupova i jednogodišnjeg drveta. Rezidbom se regulira opterećenje trsa rodnim pupovima, uspostavlja ravnoteža između vegetativnog i generativnog rasta te se uklanjaju slabi, mehanički oštećeni i bolesni izboji. Posebna se pozornost posvećuje prilagodbi rezidbe sorti, uzgojnom obliku, starosti vinograda i kondiciji pojedinog trsa.

Posebno značenje u vinogradarskom kalendaru ima blagdan svetog Vinka, koji se tradicionalno obilježava krajem ovog zimskog razdoblja. Vincekovo se u kontinentalnoj Hrvatskoj smatra simboličnim početkom nove vinogradarske godine te predstavlja spoj rada, vjere i narodnih običaja. Tom se prigodom u vinogradima obavlja prvo simbolično rezanje trsova, uz blagoslov vinograda. Odsijecanjem nekoliko rozgvi simbolično se označava početak radova u novoj godini, a rezidbu često obavlja najstariji ili najiskusniji vinogradar. Trsovi su se i brajde i na našem području polili vinom, a ponegdje i blagoslovljenom vodom, uz vjerovanje da će loza biti zdrava, a grožđe obilno i kvalitetno. Na trs su se objesile kobasice, špek ili slanina – kao znak želje za bogatim, krupnim i „mesnatim“ grozdovima. U mnogim mjestima svećenik blagoslivlja vinogradare i njihove obitelji, a Vincekovo je ujedno i važan društveni događaj koji okuplja prijatelje i suradnike uz vino, domaću hranu i pjesmu. U narodu su se sačuvale brojne izreke vezane uz ovaj blagdan i zimske vremenske prilike, poput: „Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče“ ili „Vinkovo sunce – dobro vince“. Iako su suvremeni vinogradarski radovi utemeljeni na znanstvenim spoznajama i modernoj tehnologiji, običaji vezani uz svetog Vinka i danas imaju snažnu kulturnu i identitetsku vrijednost te podsjećaju na duboku povezanost vinogradara s prirodom i njezinim ciklusima.

Tijekom ovog zimskog razdoblja obavljaju se i radovi na održavanju vinogradarske armature, uključujući zamjenu oštećenih stupova, zatezanje žice i popravke sidara. Ostatke rezidbe potrebno je ukloniti iz vinograda ili usitniti malčiranjem kako bi se smanjio infektivni potencijal uzročnika bolesti drva i mogućnost prezimljenja štetnika. Redovitim pregledom trsova mogu se uočiti simptomi drvenastih bolesti, poput eske ili eutipoze, što omogućuje pravodobno poduzimanje potrebnih mjera. U voćnjacima se u ovom dijelu zime provodi zimska rezidba jabučastih i koštičavih voćnih vrsta, uz uvjet da se radovi izvode za suhog vremena i pri temperaturama iznad –5 °C. Cilj rezidbe je oblikovanje stabilne, prozračne i dobro osvijetljene krošnje, uklanjanje suhih, bolesnih i polomljenih grana te reguliranje rodnosti. Pravilno provedena rezidba doprinosi boljoj kvaliteti plodova, ravnomjernijem dozrijevanju i manjoj pojavi bolesti tijekom vegetacije. Ovo je ujedno pogodno vrijeme za pregled nasada, planiranje proljetnih zahvata i nabavu potrebnog repromaterijala. Zimsko mirovanje obilježava i pčelinje zajednice, no ni pčelari u tom razdoblju nisu bez posla. Iako se košnice u pravilu ne otvaraju kako se ne bi remetio toplinski režim pčelinjeg klupka, pčelari redovito obilaze pčelinjake i kontroliraju vanjsko stanje košnica. Posebna se pozornost posvećuje stabilnosti postolja, zaštiti od vjetra, vlage i divljači te uklanjanju snijega s leta kako bi se osigurala pravilna ventilacija.

Osluškivanjem košnica pčelari mogu procijeniti stanje pčelinjih zajednica. Neuobičajena tišina ili nemirno zujanje mogu upućivati na probleme poput gubitka matice ili nedostatka hrane. U iznimnim se slučajevima provodi hitna prihrana pogačama, uz minimalno uznemiravanje pčela. Zimski mjeseci koriste se i za analizu protekle sezone, planiranje nadolazeće pčelarske godine, obnovu voska i pripremu opreme. U pčelarskim prostorima obavlja se popravak i dezinfekcija košnica, izrada okvira te priprema satnih osnova, a ovo razdoblje često je i vrijeme edukacije i razmjene iskustava.

Posla ima i u vinskim podrumima. Mlado vino zahtijeva redovitu kontrolu i njegu, uključujući praćenje temperature, bistroće i osnovnih kemijskih parametara. Po potrebi se obavlja pretok radi uklanjanja grubog taloga, čime se poboljšava stabilnost i čistoća vina. Kontrola slobodnog sumpornog dioksida ključna je za sprječavanje oksidacije i mikrobioloških kvarenja, osobito u prvim mjesecima nakon fermentacije. Istodobno se provodi temeljito čišćenje i dezinfekcija podruma, posuda i opreme, čime se osiguravaju higijenski uvjeti za daljnju vinifikaciju i dozrijevanje vina.

Narodna mudrost sažima značenje ovog dijela godine u izreci: „Ako zima bude hladna i suha, bit će godina rodna i puna.“ Upravo kombinacija pravilnog zimskog mirovanja, stručno obavljenih radova u vinogradima i voćnjacima, brižne njege pčelinjih zajednica te pažljive kontrole vina u podrumima postavlja čvrste temelje za uspješnu vinogradarsku, voćarsku i vinsku godinu.

„Uspješna godina ne počinje u proljeće,

već u tišini zime

i kvalitetno obavljenim radovima.“