Sve laži o novcu i pet savjeta za život sa stabilnim kućnim budžetom

Nekad davno, prije jako puno godina, diplomirala sam na temu planiranja i pisala sam dosta o novcu. Uvijek me fasciniralo da bezvrijedni komad papira može toliko značiti. U ovo (krizno) doba ljudi postaju sve više opsjednuti novcem, kojeg nikad nema dovoljno, pa sam i ja ovom kolumnom odlučila doprinijeti boljem gospodarenju našim kućnim budžetima.

Evo nekoliko  laži o novcu stalno ponavljamo i vjerujemo u njih:

“Kreditna kartica mi nije odbijena, dakle dug mi nije velik”

Ovo nikako ne bi trebali vjerovati. Čak i kad imate loš kreditni rejting, i kad ste zaduženi,  možete dobiti potvrdu za kreditnu karticu. Ako već imate dug na kartici, nipošto nemojte otvoriti novu karticu (iako će vam vjerojatno neke financijske institucije nuditi), koja bi vas bacila dublje u dugove. Iako ni bankama nije u interesu da bankrotirate, sretni su kad im uplaćujete novac s visokim kamatama.

“Ne treba mi dopunsko zdravstveno osiguranje”

Ako ste u svojim dvadesetim godinama, rijetko ste bolesni, i zaposleni ste, dopunsko osiguranje vam se čini bespotrebnim. I sama sam tako razmišljala ranije. Ali što ako se ozlijedite na prijateljskoj utakmici, ili na gužvi na rock koncertu ili ako (ne daj Bože) nešto se iskomplicira  s trudnoćom… Bez dopunskog osiguranja, boravak u bolnici možete platiti i nekoliko tisuća kuna, pogotovo ako ostanete malo dulji period. Dakle, dopunsko zdravstveno osiguranje je korisno, i može vam uvelike olakšati financijski teret.

“Počet ću štedjeti kasnije”

Ponavljamo si da imamo puno vremena, i mnogo godina za uživati prije nego što krenemo štedjeti. Ali, mirovina odjednom dođe na vrata, i mnogi nemaju gotovo ništa ušteđenog novca. Na štednju gledajte kao na račun za struju kojeg morate plaćati svaki mjesec. Kroz godine će vam biti drago da ste se odlučili na taj potez, pa makar se radilo o maloj svoti. Nema garancije da ćete u budućnosti zarađivati više, pa je bolje štedjeti sad, makar i manje svote. Ja sam rastrošna, i nisam sebe nikako uspijevala natjerati na štednju dok nisam u banci otvorila trajni nalog na poseban račun „a vista“ (dakle, nisam mogla podići novac na bankomatu). Odlučila sam se za malu svotu, 300 kn svaki mjesec. I ugodno se iznenadila – svake godine imam dodatnu svotu za godišnji odmor. Dakle, postoji mogućnost otvaranja posebnog računa u banci i trajnog naloga za štednju.

“Nemam dovoljno novca za ulaganje”

Ako imate novca za kozmetičarku, izlazak, bocu vina, onda imate novca za ulaganje. Ako imate novca za kavu u kafiću, onda imate i novca za ulaganje. Financijska neovisnost ovisi najviše o našim odlukama – na što ćemo trošiti naš novac. Dakle, ako vam je dugoročna štednja bitnija od nebitnih materijalnih stvari, shvatit ćete da imate mnogo više novca za ulaganje no što mislite.

“Ja ovo zaslužujem”

Meni je ovo uvijek zvučalo kao rečenica iz lošeg holivudskog filma. Ljudi troše previše, i onda traže objašnjenja za stvari koje im ne trebaju. Primjerice, nakon skupe večere, reći ćete “Zaslužujem se počastiti.” Sasvim je u redu proslaviti neka veća događanja, ali prijeđe li vam takvo ponašanje u rutinu, isušit će vam bankovni račun. Kad promijenite razmišljanje, i izbjegavate impulzivno trošenje, bit ćete financijski sigurniji.

“Ovom kupnjom sam uštedio”

Ovo je jedna od većih gluposti, a njome se i ja služim kad uvjeravam muža da je pametno što sam nešto kupila na rasprodaji. Ali zapravo istina je slijedeća: Kupnjom se ne može uštedjeti i točka. Ako kupnju racionalizirate činjenicom da je nešto bilo na rasprodaji, ignorirate činjenicu da je novac svejedno izašao iz vašeg novčanika. Ne zaboravite da su rasprodaje zapravo trikovi kojima se prodavači služe kako bi potakli ljude da troše.

 “Taj dug je dobar”

Nijedan dug nije dobar. Financijska literatura nerijetko pravi razliku između “dobrog zaduživanja” i “lošeg zaduživanja”. U takozvani “dobar dug” svrstavaju se primjerice krediti za nekretnine, ili za pokretanje biznisa. U “loš dug” s druge strane, spadaju zaduživanja na kreditnoj kartici s visokim stopama interesa. Iako ovo razlikovanje ima smisla, zbog njega možete lako upasti u zabludu. Dugovanja u pravilu trebate zaobilaziti, i to ćete jedino postići sa sljedećim stavom “svako zaduživanje je loše”.

 “Dobit ću povrat u određenom postotku”

Kad ulažemo novac u dionice ili kriptovalute, često pretpostavljamo da ćemo, zbog prošlih postotaka, dobivati određeni povrat. Važno je da shvatite da prošli uspjeh ne garantira budući. U financijskim krugovima poznat je primjer:  Thornburg Investments su 2014 izbacili izvješće kako je S&P 500 Index zaradio 11% godišnjeg povrata kroz 30 godina, ali taj prirast je zapravo bio 6% kad su se uzeli u obzir porezi, nameti, i inflacija.

“Plaća mi je dobra, stoga ću ostati na ovom dosadnom poslu”

Financijska stabilnost je užasno bitna, no mnogi ljudi ostaju na svojem poslu kojeg mrze, samo zato jer im pruža financijsku sigurnost. Svi bi željeli  raditi posao koji vole, ako ništa drugo, na takvom poslu biste dali sve od sebe i više postigli. Možda nije loše pokušati. Ako živite racionalno, i mudro trošite, možete pronaći zlatnu sredinu – kad radite posao s kojim ste sretni, a usto plaćate račune. Dobro plaćeni posao koji ne volite može vam omogućiti veću kupovnu moć, no zapitajte se da li kupujete samo zato što možete ili vam te stvari doista trebaju.

Čuli ste najveće laži o novcu. Jeste li se u nekima prepoznali?

E, sad, malo savjeta o stvarima koje biste trebali naučiti svoju djecu (da je barem netko nas naučio tome još u školskoj dobi!):

1. Čuvajte se kredita!

Američki financijski stručnjaci preporučaju da se kredit koristi jedino za kupnju nekretnine, a i to najdulje na rok od 15 godina. Sve preko toga donosi prevelike ukupne kamate. Ne zaboravite da kredit znači i kreditne kartice, prekoračenja po tekućem računu, kupovinu na rate i slično. U današnje vrijeme uvijek ste izloženi mogućnosti da ćete ostati bez posla, pa budite oprezni sa zaduživanjima bilo koje vrste.

2. Štedite

Kažu da je optimalno ako svaki mjesec uspijete uštediti 10% svojih primanja. Kuda s nepotrošenih 10 posto? Prvo na štedni račun – uštedite nekoliko tisuća kuna za hitne situacije poput iznenadnih kućanskih popravaka. Zatim počnite štedjeti fond za tri do šest mjeseci života u slučaju gubitka posla. Nakon toga tek počinje prava štednja za budućnost.

3. Investirajte

Generaciji iza nas ovo je nepojmljivo. Moj otac je imao jedan posao za cijeli život. Mi danas nemamo tu sreću. Jako je važno da se ne bojite investicija. Možete investirati u dionice, informirajte se o dioničkim, mješovitim i obvezničkim fondovima, tržištima kapitala. Možete investirati u nekretnine. Možete investirati (najbolje za mlade ljude) u  - posao. Otvorite nešto svoje. Investirajte. Prošla su vremena kad se novac čuvao u čarapi. A svaka vaša investicija je ujedno garancija da nećete jednog dana biti ovisni o državnoj (mizernoj) mirovini.

4. Ne kockajte se

Svaki vaš prijatelj koji tvrdi da je s kladionicom “oko nule” laže. Kladionice, kasina i lutrije su namješteni tako da organizator igara uvijek dobiva. Izgledi za veći dobitak su manji nego da vas udari grom. Bolje tih desetak kuna koje ste mislili uplatiti za loto stavite na štedni račun.

5. Nagradite se

Ako ste cijeli mjesec planirano trošili i ostali unutar svog financijskog plana, nagradite se. Najbolje je ako umjesto (nepotrebnih) stvari sebi priuštite neko novo iskustvo. Idite na izlet, putovanje, neki tečaj. Neka novac posluži vašem duhovnom rastu i boljitku. Nagradite se malim radostima. Ako se nagrađujete kupnjom automobila ili slično, onda vam moji savjeti i ne trebaju.

Novac je čudo. Mogla bih pisati satima o porijeklu novca, inflaciji, ekonomskim predviđanjima. No najbolje je (za nas obične ljude) da sačuvamo zdrav razum u vremenu krize  i racionalno upravljamo svojim (ograničenim) novčanim resursima. I  bit će sve u redu.