Priča o inflaciji

U posljednje vrijeme sve češće susrećemo u medijima pojam INFLACIJE. Mladi ga ne poznaju, ali mi malo stariji još se dobro sjećamo vremena kada je sve poskupljivalo na mjesečnoj bazi 30 i više posto. Meni osobno je to kao neki deja vu, već viđeni (mučni) scenarij. Posljednja hiperinflacija „kumovala“ je raspadu jednog gospodarskog sustava – neki se sigurno sjećaju da se plaća morala utrošiti što prije, isti dan, jer već drugi dan je vrijedila znatno manje; oni koji su mogli plaću su na crnom tržištu mijenjali za devize; neki se sjećaju priča o tome kako se rata kredita otplaćivala vrijednošću kutije cigareta i slično. Od tada su se banke opametile (pa sada ugovaraju kredite s određenim ugovornim klauzulama koje ih štite u ovakvim slučajevima). No mi se nismo opametili, pa evo kad građevinskom materijalu naraste cijena duplo u mjesec dana, najavljuje se i očekujemo rast energenata, a time i svega ostalog, i većina nas još uvijek nije shvatila šta se događa.

Svatko ima određena očekivanja vezana uz inflaciju. Mislite da to nema veze s vama, jer nemate kredit ili niste nikome dali pozajmicu? Vjerojatno ste, ako ovo čitate, zaposlena osoba, pa (prisilno) štedite za mirovinu. Veća razina inflacije će vam obezvrijediti ušteđeno, posebno ako ste ograničeni na drugi stup koji masovno kupuje hrvatske državne obveznice. Ako ste uzeli kredit koji nije vezan na referentnu stopu (NRS ili Euribor), viša inflacija vam ide na ruku. Ako ste pak poduzetnik, inflacija može djelovati i dobro i loše.

Kakva je ova nova najavljena inflacija, možemo li se boriti protiv nje?

Što je zapravo inflacija?

To je situacija u kojoj sve više novca „hvata“ ograničenu količinu dobara; ukratko: više novca nego robe na tržištu. A kako vrijednost pada onom čega ima puno, novac počinje vrijediti sve manje, cijene su sve više… Inflaciju se može kontrolirati kvalitetno vođenom monetarnom politikom, i niska razina inflacije se smatra dobrom za gospodarstvo. Primjerice, stabilna razina inflacije od nešto ispod 2%. Za njeno se mjerenje obično koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji koristi upravo određenu košaricu dobara  za izračun promjene cijena. Ta košarica obično reflektira omjer koji bi trebao biti u skladu s potrošnjom prosječnog pojedinca: zato u njoj značajan udio imaju i cijene energenata.

Odakle dolazi rast cijena?

Nije isto rastu li cijene sirovina, energenata ili pak troškovi rada. U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, najprije rastu cijene sirovina i one se mogu dogoditi iznenada. Cijene energenata su (još) stabilne. Kod troškova rada, prevrati se uglavnom ne događaju naglo. Predviđanjem određenih stvari možete si ipak malo smanjiti rizike u poslovanju. Ako predviđamo rast cijena najmova, produljenje ugovora na duži rok može spriječiti rast troškova. Slično se može učiniti i s dobavljačima proizvoda ili usluga, obvezivanje na određene količine i cijene na dulji rok može pomoći smanjenju rizika.  Rast cijena različito pogađa razne grane industrije. U proizvodnji ili trgovini, jako teško ćete odrediti poželjne razine zaliha. Ironija je u tome što upravo strah od zastoja u nabavi uzrokuje veće naručene količine, a samim time i veći pritisak na ponudu te rast cijena. Dobar primjer su čipovi, odnosno njihov manjak na tržištu. Čipovi se ugrađuju u pametne telefone, hladnjake, automobile, različite industrijske strojeve i druge uređaje, manjak ovog inputa prelio se i na druge cijene proizvoda. Jedan je to i od faktora koji utječu na povećanu inflaciju. Analitičari procjenjuju da će globalni manjak potrajati još neko vrijeme.

Drugi negativni aspekt rasta cijena je pritisak na profitne marže. Ako odmah ne prilagodite vaše cijene većim cijenama inputa (ako odmah ne povećate cijene svojih proizvoda ili usluga), a to možda niste ni u mogućnosti, vaše će profitne marže biti dodatno ugrožene. Postojat će i pritisak na rast kamatnih stopa. Ako imate dugoročno zaduženje, vaš bi trošak kamata mogao porasti.

Kako planirati s inflacijom?

1. Prvi utjecaj inflacije na naše poslovanje jest da naše cijene vrijede manje nego kad su prvi put oglašene ili ugovorene. Zato trebate ojačati svoju pregovaračku pozicijušto se prodajnih cijena tiče. To možete skraćivanjem ugovora, jačanjem ponude vrijednosti i ulaskom u nove, manje cjenovno osjetljive niše.
2. Poremećaji u nabavi postaju svakodnevica u određenim industrijama. Procijenite svoj rizik lanca nabavei poduzmite mjere njegovog smanjenja. Primjerice, jedna od mjera može biti povećanje zaliha sirovina i materijala.
3. Koliko ste spremni na općenito povećanje razine cijena, ili određenih grupa inputa?Pripremite različite scenarije, od povećanja cijena sirovina, troškova rada do zastoja u nabavi određene sirovine.

Nemojte dozvoliti da vas inflacija uplaši! Razmislite o investiranju. Inflacija obično čini dug jeftinijim, osobito ako je on ugovoren pod fiksnim uvjetima. Ako planirate uzeti kredit, ovo je pravo vrijeme za to pod uvjetom da time povećate produktivnost ili proširite poslovanje. Ako imate određeni dio vlastitih sredstava, dobro je da ih uložite sada jer će inflacija postupno obezvrijediti zalihe novca koje imate na raspolaganju. 

Svakako razmislite o zajmovima za investicije koje nudi HAMAG BICRO, pod odličnim uvjetima (kamata 0,5%). Također pogledajte mogućnosti za zajam za obrtna sredstva. Ako ste imali pad prihoda od prodaje preko 20% u 2020. u odnosu na 2019. te ste mikro, mali ili srednji poduzetnik, možete osigurati financiranje likvidnosti (dakle, zajam za obrtna sredstva)  po cijeni od 0,25% na 5 godina s uključenom godinom počeka. Primijetite kako je cijena zaduživanja manja od trenutne stope inflacije koja je trenutno 3,1%, a izgledno je da će rasti. Dakle, to je praktično poklonjen novac.

Na kraju, ne treba zanemariti niti one analitičare koji tvrde da je ovo tranzitorna (prolazna, kratkotrajna) inflacija. Neki drugi opet tvrde da nas čeka stagflacija. Stanje u četvrtom kvartalu ove godine pokazuje da su stope rasta maloprodaje usporene. Pod rizikom produljene i uvećane inflacije ukazuju na rizik usporavanja ili još teže – stagflacije. Ona označava nizak ili nikakav rast uz inflaciju.

U svakom slučaju, budite oprezni. Savjetujte se, učite, pažljivo donosite poslovne odluke. Nije za podcjenjivati, ali ne bojte se ove inflacije. Sjetite se, vidjeli smo i gore!