delfin3
delfin3
Hotel Pakrac 365
SLOBODAN KATUNAR, UPRAVITELJ ŠUMARIJE LIPIK

Šumarija kao gospodarski subjekt pridonosi razvoju Grada Lipika

05.04.2021. 09:15 | 592 pregleda | Intervju

Uloga šuma itekako je važna, ne samo zbog njihovih mnogostrukih koristi, već i zbog njihove uloge u klimatskim promjenama.

S obzirom na posljednju godinu obilježenu pandemijom koronavirusa, primjetne su i promijene u ponašanju naših sugrađana koji sve više odlaze u šetnje ili na izlet u prirodu. Ne zaboravimo ni na lovce, planinare, sakupljače plodova te na čitav niz onih koji koriste šumske blagodati, a nema ih malo.

O raspolaganju šumskim prostranstvima te svemu vezanom uz šumarsku djelatnost, razgovarali smo s upraviteljem Šumarije Lipik Slobodanom Katunarom.

Piše:
Matija Kulhavi

Poslije završetka Šumarskog fakulteta u Zagrebu Slobodan Katunar se 1997. godine zaposlio u Šumariji Lipik na mjestu revirnika gdje radi sljedećih devet godina. Nakon toga, od 2006. pa do 2008. godine zaposlen je na mjestu upravitelja pakračke Šumarije te se nakon toga vraća ponovno u Šumariju Lipik na mjesto upravitelja gdje se nalazi i danas.

Šumarija Lipik gospodari sa šumom i šumskim zemljištem na 9.800 hektara. Od istočnog dijela, područja oko Planinarskog doma Omanovac, Rogoljice pa sve do krajnjeg zapadnog dijela  Marinog Sela. To obuhvaća četiri gospodarske jedinice: Rogoljica, Miletina Rijeka, Blatuško brdo i Lugovi. Gospodari se s nizinskim šumama hrasta lužnjaka (Lugovi i Miletina rijeka – Marino Selo, Antunovac, Poljana, Kukunjevac, Brezine,Brekinska,Gaj), šumama hrasta kitnjaka i bukve ( Korita,Jagma Bujavica Lovska ) pa sve do čistih bukovih sastojina u Rogoljici. Od nadmorske visine od 120 do 750 metara. To je jedna od specifičnosti lipičke Šumarije.

Tko sve koristi šumu, odnosno njezine blagodati?

Šuma je otvoreno područje i ima brojne korisnike

Šuma je otvoreno područje i stoga je posve normalno da ju koriste građani, odnosno planinari, lovci, sportaši, rekreativci te drugi. S udrugama imamo dobru suradnju, a sve aktivnosti na prostoru šume koordiniramo zajednički, naročito s lovačkim i planinarskim društvima. Dosad nije bilo problema u korištenju šume, niti iz šumarskog aspekta, ali ni iz općekorisnog aspekta kojeg šuma ima. Inače, kad djelatnici Šumarije rade na određenom šumskom predjelu, tad je to područje obilježeno znakovima kako bi se obratila pozornost.

Lovačka društva koja djeluju na prostoru Šumarije su LD „Psunj“ Pakrac, LD „Fazan“ Pakrac, HLD „Jelen“ Lipik, LD „Slavuj“ Gaj, privatno lovište Blatuško brdo (Cervus lovišta d.o.o.) i LD „Srndač“ Banova Jaruga. Suradnja je izuzetno dobra. S većinom ovih lovačkih društava imamo sklopljene ugovore o međusobnim odnosima tako da se dogovaramo o svim aktivnostima vezanim za lovačke i šumarske aktivnosti, a sastajemo se barem dva puta godišnje u vezi izgradnje lovno tehničkih i lovno-gospodarskih objekata, načinu i vremenu organiziranja lovova, da ne bi došlo do preklapanja sa šumarskim aktivnostima te pomoći u svim aspektima. Također, jako puno šumara je u lovačkim društvima što olakšava suradnju i dogovaranje. S planinarima također imamo dobru suradnju. Izašli smo im u susret u vezi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te izgradnje planinarskog odmorišta na Velikoj Poljani gdje se nekad nalazio planinarski dom „Josipa Svobode“, također oko uređenja planinarskog odmorišta „Točak“.

Sporedni šumski proizvodi

Šumarija izdaje sezonsku dozvolu za ubiranje šumskih plodova te ostalih sporednih šumskih proizvoda. Ima tu i kestenja, kupina, bazge… Ta dozvola je u potpunosti besplatna, samo se moraju dati osobni kontakt podaci i treba se voditi briga o pravilima sakupljanja. Za vlastite potrebe je dopušteno skupiti 2 kg gljiva dnevno. Dio gljiva se treba ostaviti i za razmnožavanje.

Postoje li problemi s minsko sumnjivim područjima?

900 hektara čine radno nedostupne površine

Naravno, nažalost još uvijek imamo problema s radno nedostupnim površinama. To su minski sumnjiva područja i ima ih oko 900 hektara. Najviše u predjelu gospodarske jedinice Blatuško brdo i to oko sela Donji Čaglić, Kovačevac, Subocka, Bjelanovac.

Očekujemo vrlo brzo razminiravanje tih površina jer novac je osiguran preko europskih fondova i drugih izvora.

Također je problem što su tijekom Domovinskog rata i borbenih djelovanja ta područja izgranatirana i onda je problem s gelerima u „robi“ (drvni sortimenti s gelerima, smanjenje cijena proizvoda, troškovi uništenja pila). Pogotovo na području gospodarske jedinice Blatuško brdo.

Kakav je interes za ogrjevnim drvom?

U Šumariji se može dobiti linija u samoizradi nakon što djelatnici šumarije izrade oblovinu i  onda izdaju ogrjevno drvo lokalnom stanovništvu. Veliki je interes na području Miletine Rijeke i Lugova, a na preostalima gospodarskim jedinicama nešto manji. Gdje postoji interes, tu uvijek izlazimo u susret. Međutim, u zadnje vrijeme, sve je manji interes. Populacija je sve starija. Naravno, izdajemo po povoljnijim cijenama i tako pomažemo lokalnom stanovništvu da si po povoljnijim cijenama izrade ogrjevno drvo. Tehnika - oblovina se ne prodaje, samo ogrjevno drvo. Također se može kupiti gotovi ogrjev na blagajni Šumarije i to kao višemetarsko ogrjevno drvo. To je gotovo, izrađeno drvo na pomoćnom stovarištu, bez prijevoza. Interes za takvim ogrjevnim drvetom također stagnira i slabi. Naime, sve više ljudi kupuju od drvoprerađivača gotovo cijepano drvo.

Ima li pojave šumskih krađa i kako se s time borite?

Tijekom godine imamo pojedinačnih slučajeva šumskih krađa. Međutim, imamo organiziranu lugarsku službu koja, između ostalog vodi brigu da se takve krađe što manje događaju. U sankcioniranju konkretnih šumskih krađa surađujemo s Policijskom postajom Pakrac čiji službenici to rješavaju na zadovoljavajući način. U posljednje vrijeme nema toliko puno slučajeva krađa.

Stanje šume i šumskih puteva

Naša Šumarija ulaže ogromna sredstva tijekom godine za izgradnju šumskih puteva, odnosno šumskih cesta, kao i za njihovo održavanje. Otprilike svake godine napravimo oko 3 km novih šumskih prometnica, izgradimo i obnovimo 25 km sekundarnih prometnica-šumskih vlaka i redovito održavamo sve ostale šumske prometnice. Tako da su one u dobrom stanju.

Što je s prekomjernom sječom?

Šumarija Lipik gospodari sa šumom i šumskim zemljištem u skladu s osnovama gospodarenja koje su propisane od nadležnog Ministarstva poljoprivrede i pod stalnom je inspekcijom Šumarskog inspektorata, odnosno Državnog inspektorata šumarske inspekcije.

Nema riječi o nikakvim prekomjernim sječama u šumama kojima gospodari šumarija Lipik. Sve što se radi u šumi, od pridobivanja, uzgojnih radova, sve je u skladu s osnovama gospodarenja. Što se tiče prostora oko Planinarskog doma Omanovac koji se nalazi na području gospodarske jedinice Rogoljica, surađujemo s Planinarskim društvom Psunj, lovačkim društvima, Turističkom zajednicom grada Pakraca te u konačnici sa samim Gradom Pakracom i svim dionicima tog prostora. Šumarija je napravila novi plan gospodarenja tim područjem tako da su sve aktivnosti vezane uz Šumariju iskoordinirane s tim subjektima. Primarno je to područje u zoni rekreacije tako da je i Šumarija svoje gospodarenje tim područjem prilagodila toj strategiji.

Tijekom godine u uzgojne radove, sadnje, njege, zaštite, čuvanja uložimo oko 25% od ukupno ostvarenih prihoda šumarije.

Kakvo je zdravstveno stanje šuma?

Pojava novih štetnika

Zdravstveno stanje sa šumama je relativno dobro, a periodično se pojavljuju određeni štetnici. Tako se prije nekoliko godina pojavio leptir gubar glavonja koji je napravio golobrst na području oko Planinarskog doma Omanovac. Međutim, već iduće godine je populacija tog štetnika znatno pala i više nije bilo štete koju on prouzrokuje. S obzirom na ekološke promijene i na povećanje prosječne temperature imamo problema s pojavom novih štetnika koji prije nisu mogli obitavati na ovom području. Ti su štetnici došli s jugoistoka, a prvenstveno se tu misli na hrastovu mrežastu stjenicu koja se proširila na područje cijele Republike Hrvatske i značajan je štetnik na hrastu lužnjaku i kitnjaku. Angažiran je Šumarski fakultet i Šumarski institut iz Jastrebarskog na rješavanju tog problema koje je još u tijeku. Ili će se  rješavati kemijskim tretiranjem ili nekim drugim biotehničkim mjerama.

Također, imamo problema s pojavom jedne gljive zbog koje dolazi do sušenja jasenovih sastojina. Isto tako aktivno radimo na rješavanju tog problema. Postoje i problemi s potkornjakom na alohtonim četinjačama, prvenstveno na smreci. Primjetna je i pojava štete na bukovim sastojinama prouzrokovana djelovanjem jedne agresivne patogene gljive. Većinom se radi o sekundarnim štetnicima na svim tim glavnim vrstama drveća. To znači da je došlo do promijene određenih okolnosti, u prvom redu ekoloških, a to podrazumijeva povećanje temperature, smanjenje razine podzemnih voda i ostalo. Onda se pojavljuju ti štetnici jer su zbog svega ovog navedenog ta stabla oslabjela. Angažirana je kompletna šumarska struka koja aktivno sudjeluje u rješavanju tih problema.

 

Pridonosi li Šumarija kao gospodarski subjekt razvoju Grada Lipika?

Šumarija zapošljava 43 djelatnika s iznadprosječnim primanjima

S obzirom na izmjene i dopune Zakona o šumama koje su stupile na snagu 2018. godine uveden je šumski doprinos u iznosu od 10% od vrijednosti  proizvodnje koji se uplaćuje u proračune jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina. Tako da Šumarija Lipik izdvaja 10% vrijednosti proizvodnje. Najviše se izdvaja u proračune Lipika i Pakraca, a nešto manje Novskoj i Garešnici. Radi se o iznosu približnom oko jedan milijun i tri stotine tisuća kuna, ovisno o području na kojem se radi.

Ta sredstva su namjenska za izgradnju i popravak komunalne infrastrukture jedinica lokalne samouprave.

Lipička Šumarija zapošljava 43 radnika s iznadprosječnim primanjima koji ulaze u porezne škare i na taj način kroz porez na dohodak i prirez također sudjeluju u punjenju gradskih proračuna. Isto tako, proizvodnjom drvnih sortimenata potičemo drvoprerađivačku industriju na području Lipika i Pakraca koja je nažalost na niskom stupnju finalizacije, ali nadamo se da će kroz određeno vrijeme taj stupanj finalizacije tih drvoprerađivača biti veći pa da će se još bolje polučiti dodatna vrijednost te da će se samim time i više ljudi zaposliti.

Osim činjenice da ste na čelu lipičke Šumarije, također imate i druge važne uloge u javnom životu Lipika…

Petnaest godina volonterskog obnašanja dužnosti dogradonačelnika Lipika

Tako je. Od 2006. godine  volonterski obnašam dužnost zamjenika gradonačelnika Lipika, a izabran sam na lokalnim izborima neposredno u tri mandata.

Dao sam se na dispoziciju svim dosadašnjim gradonačelnicima te podijelio svoje znanje, iskustvo iz gospodarstva, kao i kontakte te lobiranja. Dobro sam surađivao sa svim gradonačelnicima, a naše zajedničke vizije smo provodili u djela.

Toplice Lipik – jedna od najvažnijih ustanova

Također sam angažiran u ime Požeško-slavonske županije, odnosno Grada Lipika kao predsjednik Upravnog vijeća Toplica Lipik - Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Smatram da je to jedna od najvažnijih ustanova na području Grada Lipika i jezgra razvoja zdravstvenog turizma odnosno općenito turizma na lipičkom području. Vezan sam uz sve ono što je relevantno u poslovanju ove ustanove, a  naročito kapitalnih investicija. Toplice su i jedan od važnijih lipičkih brandova pa se Grad maksimalno uključio u razvoju, viziji i poslovanju te budućim investicijama.

Posljednja godina obilježena pandemijom

Načelnik sam Stožera civilne zaštite Grada Lipika, a u ovom periodu koji je obilježen pandemijom koronavirusa moram naglasiti da smo tijekom posljednjih godinu dana zajedno odradili svi jedan veliki posao. Ustrojili smo i koordinirali civilnu zaštitu i provodili vertikalne i horizontalne mjere koje je odredio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Naročito se zahvaljujem građanima Lipika na odgovornosti i kooperativnosti oko provođenja svih tih mjera tako da u Lipiku ni nije bilo većih žarišta zaraze. Ustrojili smo tri postrojbe civilne zaštite, od kojih svaka ima po deset članova koji su raspoređeni po svim lipičkim naseljima. Prvenstveno se djeluje edukativno, preventivno i volonterski. Ustrojena je i posebna postrojba Civilne zaštite, tzv. Covid redari. Oni kontroliraju provođenje svih mjera na području Lipika.