Vodostaj ovakvih razmjera nismo mogli predvidjeti

Lipik je plavio u noći 15. svibnja. Uslijed čega se dogodila poplava? Možete li nam opisati što se u kritičnim trenutcima događalo s rijekom Pakrom? 

Rekao bih da je ovih dana, s 15. na 16. svibnja u ponoć zabilježen maksimalni vodostaj koji je bio gotovo za metar viši od do sad najvišeg zabilježenog vodostaja na našoj automatskoj vodomjernoj stanici u Kusonjima. Do sad sve velike vode koje smo imali su za gotovo metar niže i u tom slučaju to je relativno nesmetano prolazilo kroz gradove Pakrac i Lipik te nizvodno. Ovaj vodostaj uzrokovao je određene poteškoće pri protoci. Imali smo izlijevanje vode prvo u Kusonjima u lijevom zaobalju nizvodno od mosta Pakrac – Požega i par kuća je bilo pod vodom. Kroz Pakrac je vodeni val uspio proteći, a mi smo na par mjesta gdje je vodostaj prijetio izlijevanjem intervenirali i postavljali vreće. To je bila akcija u koju je bila uključena vodoprivreda Daruvar, vatrogasna postrojba grada Pakraca i dio građana koji živi u blizini. Kroz cijeli Pakrac vodotok je prošao s tim što je kod bolnice odnio pješački most. Prema Lipiku dogodilo se izlijevanje vodotoka Pakre nizvodno od ceste na zaobilaznici Pakrac - Lipik, odnosno uzvodno od pregrade  Fijala - vodozahvat za industriju stakla Lipik. Uzvodno od te pregrade do mosta na zaobilaznici nema nasipa, korito je duboko, a teren visok i do tog kritičnog dana nismo imali izlijevanje Pakre u tom dijelu. Te noći zbog metar više vode došlo je do izlijevanja na dužini od 400 metara Pakre u lijevom zaobalju i to je uzrokovalo plavljenje pet ulica i pripadnih kuća. Izlijevanje se dogodilo isključivo na mjestu gdje nema nasipa. Isto se dogodilo i na desnom zaobalju otprilike na istom mjestu i tu se je iste noći interveniralo.  Probili smo nasip 50 m uzvodno od mosta „Dakić“ i tim otvorom voda je upuštena u Pakru i spriječilo se plavljenje kuća u desnom zaobalju. 

Znači, da niste probili nasip s desne strane dogodilo bi se plavljenje kuća i na toj strani? 

Da, upravo tako. Isto tako smo i na lijevoj strani napravili tri proboja nasipa, kako bi vode koje su se izlile uzvodno vratili ponovo u vodotok Pakre i s time smanjili dotok vode prema dijelu naselja Lipika. Također, dovezli smo bager gdje se voda izlijevala u Pakračko polje i napravili zečji nasip u dužini 400m tako da smo spriječili prelijevanje vode iz Pakre prije nego je vodostaj opao. U ugroženom djelu naselja postavljane su vreće kako bi plavljenje kuća bilo u što manjem obimu u čemu je posebno bili angažirana vatrogasna postrojba grada Lipika, Vodoprivreda Daruvar i građani grada Lipika.

Još ako govorimo o Pakri što je napravila...

Nizvodno od Lipika oštećen je drveni most za lipičke vinograde, a također voda je odnijela most na županijskoj cesti Brezine -  Janja Lipa.

Kruži nekoliko priča po gradu zašto se Pakra izlila. Jedna od tih je da korito u tom dijelu nije regulirano, a kao glavne krivce vide dabrove koji tamo imaju svoje nastambe.  Da li je u tome problem i da li vjerujete da je tok Pakre reguliran u tom dijelu, da se Pakra ne bi prelila?

Ne možemo tako reći, dabrovi jesu tamo i to je poznata stvar, ali ne možemo reći da je  plavljenje bilo isključivo zbog dabrova, već što je taj vodostaj bio nepredvidiv i metar viši od dosad najvećeg zabilježenog vodostaja. Za takav vodostaj istina je nije napravljena regulacija na uzvodnom dijelu. Kod nas ima uvijek jedan ali, a to je kad se tako nešto dogodi, mi pokušavamo u što kraćem vremenu eliminirati uzrok plavljenja. Mi smo već drugi i treći dan nakon plavljenja išli na ojačavanje našeg zečjeg nasipa da ne bi u vrlo kratkom vremenu došao još jedan val. Naši geodeti su već drugi dan izašli na teren, snimili su postojeće stanje i već radimo projekt za nadvišenje tog terena, kako i kod takovog ekstremnog vodostaja ne bi došlo do izlijevanja vode u lijevo zaobalje. Isto tako u desnom zaobalju kod pregrade Fijala biti će izgrađen nasip okomito na vodotok Pakru kako bi se spriječilo tećenje vode u dio naselja nizvodno od pregrade u dužini od 100m. Nama je prioritetno spasiti, odnosno onemogućiti plavljenja kad god je moguće,  a ovo nam je sad pokazalo da ovaj neregulirani dio nije bio dovoljan da primi tako ekstremni val. Moramo znati da se radi o nepredvidivom ekstremu gdje je nekih 140 litara kiše palo u 30 sati.

To bi značilo da bi se nadvišenjem terena u lijevom zaobalju mogla izgraditi šetnica koja bi povezala Pakrac i Lipik?

To je uvijek moguće i već sam prije imao razgovore s gradonačelnicima Lipika i Pakraca o tome. Ovom izmjenom stvari na terenu i našim nadvišenjem biti će omogućena i šetnica u širini 3m.

Još ima priča da je netko izvodio radove te krčio šumu tamo gdje se Pakra izlila te da se tamo nabacalo granje i područje nije sanirano kako spada? 

Radilo se nešto prije mjesec i više dana, ali to nema veze s tim, ljudi su krčili i rušili stabla na svojoj parceli izvan javnog vodnog dobra. Jednostavno na području gdje se Pakra izlila ne postoji nasip. 

Kakve su štete na vodotoku?

Pobrojane su štete na objektima, a procjena još nije gotova. Popisano je otprilike tridesetak oštećenja obale i naplavina, a velika većina je uklonjena i sanirana. Mjestimično je zbog bujice oštećeno korito, a sanacija toga ići će u okviru redovitih aktivnosti kroz projekte Hrvatskih voda.   

U naselju Kovačevac također imaju problema s poplavama, kakva je situacija tamo? 

U Kovačevcu ima dva mosta koji ne zadovoljavaju potrebnom proticajnom profilu. Mi smo lani izvršili čišćenje tog vodotoka. Ove godine su nam u planu izgradnja dva pločasta propusta koja bi eliminirala taj nedostatak. To je u našem redovnom planu neovisno o poplavama. 

Kakve se aktivnosti provode oko Akumulacije Šumetlica?

Prošlog mjeseca bili su konzultanti Europske investicijske banke za zaštitu okoliša i imovinsko prave poslove te su se interesirali da li je sve po zakonskoj proceduri budući da su Hrvatske vode nominirale projekt izgradnje akumulacije Šumetlica kod istih. Kod EIB-a  je nominirano projekata u iznosu od 80 milijuna Eura. Za više informacija nadležan je direktor Komunalca.

Tko je nadležan onda za taj projekt, Hrvatske vode ili Komunalac? Možete li malo objasniti tko kome u ovom slučaju odgovara i kako to pravno funkcionira? 

U cijeloj Hrvatskoj investitori u vodoopskrbe i odvodnje su komunalna poduzeća, a Hrvatske vode na osnovu svojih programa sufinanciraju takvu izgradnju po svom godišnjem Planu. I to je sufinanciranje u iznosu od 80 – 100%. Promjenjivo je svake godine. Komunalac, odnosno dva grada Lipik i Pakrac sudjeluju s 10%.

Kako teče izgradnja vodocrpilišta Gaj i hoće li ono riješiti problem vodoopskrbe u Lipiku i Pakracu?

Vodocrpilište Gaj je jako dobar projekt i na svu sreću Hrvatske vode su uložile tu na istražne radove pa kad se pokazalo da ima dovoljno vode išlo se za izradu projektne dokumentacije za zahvat i spajanje na magistralni cjevovod. Radi se o dodatnih 20 litara u sekundi što će znatno u ljetnim mjesecima premostiti poteškoće u vodoopskrbi Pakraca i Lipika, a sve do izgradnje Šumetlice. Koncepcijski će biti tako da grad Lipik sa svojim naseljima ljeti bude priključen na gajsko crpilište, a grad Pakrac na šumetličko tako da bi se u idućih par godina premostile potrebe u ljetnim mjesecima. Ovaj zahvat vode iz podzemlja nije podložan smanjenju vode u ljetnim mjesecima što je bit gajskog crpilišta gdje su radovi u tijeku, a puštanje u rad očekujemo još ove godine. 

Što se sve trenutno radi na našem području i što se planira u budućnosti?

Trenutno radimo na otklanjanje šteta od poplava, a po redovnom planu izvodimo niz projekata. Ove godine smo izradili dva pločasta propusta u Kričkama, a počet ćemo s izgradnjom dva pločasta propusta u Kovačevcu. Radi se jedan propust preko vodotoka Bijele između Strižičevca i Kapetan Polja. Radimo redovne košnje dva puta svih vodotoka, a kroz Lipik i Pakrac češće. Predviđamo planom da se iduće godine krene u realizaciju radova oko aglomeracije. U ovoj godini predviđen je početak radova na izgradnji magistralnog vodovoda Krndija – Badljevina, a Grad Pakrac je nominirao na EIB CEB izgradnju vodoopskrbe zapadnog dijela Pakraca (Omanovac i druga sela) kao treću fazu radova. Mi kao država imamo obavezu do 2018. godine  svakom naselju iznad 50 stanovnika omogućiti vodoopskrbu, a do 2023. i kanalizaciju za sva naselja koja broje iznad 2000 stanovnika. I na tome se intenzivno radi.

Mislite li da će i ovo ljeto bit problem s vodoopskrbom? 

Biti će kao i svake godine, a ponajprije ovisi kakvo će biti ljeto. Slušamo prognoze da će biti vruće i sušno. Kad Gaj bude pušten u sustav, možemo reći da ćemo ublažiti, ali nećemo riješiti problem nedostatka vode čije je konačno  rješenje izgradnja akumulacije Šumetlice, za što se isto tako više informacija može dobiti u Komunalcu Pakrac.