Lipik vas čeka - Perivoj

Temperature koje su se ovih dana spustile ispod nule, potiču nas da u toplini doma maštamo o proljeću kada će sve zazeleniti i procvjetati. Kad proljeće napokon nadvlada zimu, svi ćemo radosno iskoristiti svaki slobodan trenutak za šetnje, izlete i putovanja…jedno od mjesta koje čeka na nas je lipički perivoj.

Lječilišna središta diljem Europe često su bila koncipirana po ideji vrtnoga grada. Upravo je tako, krajem 19. stoljeća nastao i lipički lječilišni perivoj. Svojom kompozicijom i bogatstvom historicističkih detalja, nadmašuje sve ostale slične perivoje u Hrvatskoj.

Uređenje samog parka započelo je 1872. godine bez jasnog koncepta, no proširivanjem lječilišta, gradnjom Kursalona i drugih kupališnih objekata, perivoj dobiva reprezentativnu formu.

Kursalon, natkriveno šetalište i trijemište (Wandelbahn), Mramorne kupke, Kamene kupke te Kurhotel, formirali su prostor unutar kojeg su oblikovani neobarokni vrtovi, a preostali dio perivoja nosio je obilježje neoromaničarskih perivoja kasnog 19. stoljeća. Tako je vrijednost perivoja u njegovoj jedinstvenosti i nedjeljivosti od lječilišnih objekata. Osim te urbanističke vrijednosti, on ima i svoju kulturno-povijesnu vrijednost, budući da su ga kao poznato lječilište Austro-Ugarske Monarhije posjećivali mnogi visoki gosti, među kojima i sam car Franjo Josip.

Kao značajno turističko mjesto, Lipik je često fotografiran za različite publikacije i razglednice, te se takvom medijskom popularnošću nije moglo pohvaliti niti jedno hrvatsko lječilište.

Nažalost, nakon drugog svjetskog rata mnogi od vrtno-parkovnih objekata i sadržaja su nestali, porušeni ili jednostavno prepušteni zubu vremena, a u Domovinskom ratu 1991. godine perivoj je gotovo u potpunosti devastiran. Većina stabala je uništena ili znatno oštećena, kao i ono malo preostalih sadržaja, te mnogo biljnog materijala.

Ovaj perivoj srce je Lipika i dio njegova identiteta. Građani Lipika ulažu veliku energiju da mu se vrati stari sjaj, jer je riječ je o neponovljivom prostoru neponovljivog ambijenta, kakav nema ni jedno drugo lječilište, kao niti jedan drugi grad ili mjesto kod nas, te je zasigurno nezaobilazna vrijednost Lipika.

Veliki trag u perivoju svojim je predanim radom ostavila obitelj Kostlivy. Oni su bili vlasnici vrtlarije o kojoj je glas daleko sezao. U njoj su se uzgajale brojne biljne vrste, a više vrtlara na čelu s g. Kostlivyem brinulo se za ljepotu i sklad perivoja, čemu svjedoče brojne stare fotografije s razglednica. Poznata je činjenica da su u toj vrtlariji uzgojene palme koje su dospjele čak na splitsku rivu, što također svjedoči o iznimnoj vrijednosti same vrtlarije i lipičkog perivoja.

Stoljetni perivoj u Lipiku idealno je mjesto za šetnju i relaksaciju. I stručnjaci i laici smatraju ga jednim od najljepših perivoja u sjevernoj Hrvatskoj pa je stoga 1965. zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.

Iako znatno osiromašen u bogatstvu biljnih vrsta tijekom Domovinskog rata, perivoj i dalje ima svoju draž i radi se na njegovoj obnovi i očuvanju, te ga rado posjećuju lokalni stanovnici kao i turisti.

Čim dođu topliji dani lipički perivoj otvara svoja vrata, te vas poziva da upoznate priču o grofici Jelki i prošetate njenim brijegom ili sjednete na njenu klupu. Nadalje tu su poznate lipičke toplice…pa ergela…

Izvor: heritagecroatia.com

Photo: Matija Vrban; CogitoLab