U sivoj zoni književnosti našlo se, prema mnogima, mlako i neuvjerljivo književno djelo „50 nijansi sive“, sastavni dio trilogije autorice E. L. James, koji je srušio rekorde i podigao veliku prašinu u književnim i inim krugovima. Mlaka erotika pisala se i prije, pa čemu ovaj „fenomen“ duguje toliku popularnost? – o tim i sličnim pitanjima raspravljalo se 30. ožujka na interaktivnoj tribini „50 nijansi sive – siva zona književnosti“ koju je vodila psihologinja Ivana Mađaroši u Gradskoj knjižnici Pakrac.

Knjiga „50 nijansi sive“ prodana je u preko 70 milijuna primjeraka u 37 zemalja, čak je u nekim knjižnicama diljem SAD-a zabranjena jer smatra se kako kvari i iskrivljuje doživljaj seksualnosti. Je li tome doista tako? Žele li žene potajno biti potčinjene i je li to u skladu s njenom ulogom u društvu? Gdje je granica između nasilja i igranja seksualnih uloga poznatog u BDSM-u? O tim pitanjima raspravljalo je dvadesetak sudionika interaktivne tribine. Raspravu je pratio i dekorirani stol na kojem se uz ponudu afrodizijaka našla i pokoja zanimljiva stvarčica.
Činjenica je da seks prodaje sve, a uspjehu trilogije doprinijeli su određeni faktori povezani s modernim trendovima u društvu poput slobode istraživanja novih i drugačijih seksualnih iskustava, neki su odgovori koje je ponudila Ivana Mađaroši koja nije ulazila u sam sadržaj knjige nego u psihološku karakterizaciju likova i raspravljala o pitanjima iz područja seksualne psihologije. Kako se i sama autorica knjige nije preduboko udubila u temu BDSM-a (Bondage/Dominace/Sadism/Masochism), već samo površinski po njoj zagrebala, u knjizi se ipak radi o prikazanom nasilju koje je daleko od pravila i uloga poznatih u BDSM-u. No, radi li se o ljubavi ili ugovorenom odnosu? Za ljubav, prema Sternbergovoj teoriji, potrebne su tri komponente – intimnost, strast i predanost, a što je opet daleko od devijantnog ponašanja glavnih protagonista romana. No, kako u svemu negativnom ima uvijek i nešto pozitivno tako je i osvještenje postojanja nasilja u vezama, međusobno dijeljenje iskustva među ženama, poboljšanje seksualnog života, kao i to što su neki počeli čitati – ono pozitivno što se iz svega rodilo.
Ivani se na kraju zahvalila ravnateljica Monika Lucić – Fider na nesebičnom trudu i vremenu što je odlučila podržati projekt na kojem će održati seriju od tri interaktivne tribine. „Teme su pristupačne velikom broju ljudi i u zadnje vrijeme podigle su dosta bure u knjižničarskim krugovima, tako da sljedeći mjesec pričamo o Paulu Coelhu, a zadnja tribina bit će posvećena autobiografijama poznatih osoba poput Nives Celzijus i Gole istine.“, objasnila je Monika Lucić – Fider.
Interaktivne tribine sastavni su dio projekta Knjižnica bez granica, koji uključuje i izradu malih kućica knjižnica, a financira ga Zaklada za razvoj civilnog društva "Slagalica".
© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.