Predavanje „Priča za laku noć“ održala je psihologinja Nataša Major 17. veljače u čitaonici Gradske knjižnice Pakrac u okviru obilježavanja 8. tjedna psihologije u Hrvatskoj.
Nataša Major, profesorica psihologije u Srednjoj školi Pakrac, započela je predavanje usporedbom koje su prednosti za djecu gledanja crtića prije spavanja i čitanja priča za laku noć. „Nije problem gledanje crtića nego je problem u tome što su djeca sama i u tome više nema lijepih osjećaja i uspomena, nema emocionalne podrške i povezanosti.“, istaknula je Major manu gledanja crtića prije spavanja odnosno glavnu prednost čitanja priče za laku noć djeci.
Postoji velika povezanost priča i bajki te crtića jer je njihova sličnost velika, mnogi crtići imaju iste likove i radnju te su ekranizacija priča i bajki. „U tome nema problema. Prednost crtića je što je svaki detalj prikazan iz perspektive odraslih. Međutim, kada dijete gleda crtić ne mora aktivirati svoju maštu, ništa zamišljati i aktivno se u to uključiti. Pri gledanju crtića dijete je prilično pasivno.“, navela je Major nedostatak crtića i opisala glavnu prednost čitanja priča „Uz mamu ili baku i dijete u sobi se nalazi i lutka ili medvjedić. To je jedna topla cjelina i povezanost više likova, bez obzira da li su prisutni medvjedići ili samo djeca.“
Da bi odrasli mogli odabrati dobru priču za laku noć djeci Major je navela koje bitne elemente mora sadržavati. Prvo, svaka dobra priča mora imati jasno prepoznatljive dobre i loše likove. Nadalje, mora biti vrlo jasna odnosno ne smije biti komplikacija u priči. Radnja mora biti takva da ju dijete razumije odnosno da dijete može razumjeti sadržaj bajke i povezati ga sa svojim iskustvom. U svakoj priči mora postojati sukob dobrog i lošeg te mora doći do zapleta kako bi na kraju zapleta došlo do pobjede dobrog nad lošim. Zadnji element koji priča mora sadržavati je izražena jasna pouka.
Dobrobiti čitanja priča i bajki djeci od ranog djetinjstva za njihovo odrastanje se pokazuju u moralnom razvoju odnosno djeca nauče razlikovati što je pošteno i što nije, u emocionalnom razvoju pri razvoju osjećaja i empatije, u socijalnom razvoju, u razvoju govora jer djeca kojoj se puno čitalo u ranom djetinjstvu puno brže nauče govoriti i lakše razumijevaju sadržaj pročitanog kad nauče čitati, razvija se pažnja i koncentracija. Na kraju priče i bajke potiču maštu.
„Mašta je najveće bogatstvo djece koje samo ona imaju te se lako i brzo izgubi kada odrastemo. Možemo reći kako su dobrobiti čitanja nemjerljive jer ostavlja jako lijepe uspomene. Nabavite slikovnice, knjige, priče, bajke. Čitajte ih sretno do kraja života…“, zaključila je na kraju Major.
U Gradskoj knjižnici Pakrac u okviru obilježavanja 8. tjedna psihologije izložena je literatura iz područja dječje psihologije do 22. veljače 2015. godine.
© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.