Pogledajte kako je zaista izgledao legendarni barun Trenk

Na samom početku svečanosti okupljenima pred zgradom pakračkog Muzeja obratila se okupljenima njegova ravnateljica Jelena Hihlik naglasivši da je ova izložba stigla iz Gradskog muzeja u Brnu te da je u Češkoj proglašena najboljom izložbom 2020. godine.

- „Hrvatska verzija ove izložbe rezultat je međusobne suradnje muzeja u Brnu s muzejima u Požegi, Bjelovaru i Pakracu. U Pakracu je trebala biti otvorena prošle godine, međutim zbog epidemije koronavirusa prošlogodišnje otvorenje je odgođeno, a ove godine se konačno otvara za javnost.“, kazala je ravnateljica.

Izložbi su nazočili i predsjednik povijesne postrojbe Trenkovi panduri Vladimir Potnar te njihov počasni član, inače profesor povijesti i geografije Goran Hruška, arhivist u Državnom arhivu Slavonski Brod odjel Požega.

- „U principu, ja sam glavni krivac zašto je izložba u Hrvatskoj.“, izjavio je ovom prigodom Vladimir Potnar, istaknuvši kako su 2018. godine prilikom boravka u Brnu dogovorili sudjelovanje postrojbe Trenkovih pandura prilikom otvorenja tamošnje izložbe, nakon čega je on predložio da izložba dođe u Požegu, ne očekujući da će se ona u konačnici prikazivati dalje.

Također je rekao i to da pripadnici njegove Udruge već godinama istražuju život i djelo baruna Trenka te su došli do saznanja da je sve ono što se piše zapravo legenda, dok je istina u potpunosti drugačija.

Svečanosti otvorenja izložbe prisustvovala je i pakračka gradonačelnica te saborska zastupnica Anamarija Blažević. Ona je istaknula da cijeni povijesna istraživanja, međutim draže su joj legende na kojima se temelje brendiranja turističkih destinacija. Činjenica jest da je barun Tenk dio povijesti ovog kraja te da je njegovo vlastelinstvo bilo na pakračkom području, čemu svjedoči i zgrada nekadašnje pakračke Učiteljske škole i gimnazije koja datira iz njegova vremena, kazala je. Tom je prigodom izrazila nadu kako bi se u suradnji s Pleternicom i Trenkovom u vezi toga mogla napraviti jedna lijepa turistička priča s obzirom na to da je PANORA (Regionalni koordinator razvoja PSŽ), odnosno Požeško-slavonska županija na sebe preuzela izradu pripremne dokumentacije toga projekta.

Barun Franjo Trenk jedna je od svakako najzanimljivijih i osebujnijih osobnosti u vojnoj i kulturnoj povijesti Europe. Unatoč stranom podrijetlu, veći dio svog života proveo je u Hrvatskoj, odnosno Slavoniji, a ratovao je po ratištima u cijeloj Europi. Uz Trenka i njegov život, a doživio je tek 38 godina, vezuje se niz priča, ali i mitova. Upravo zbog toga ova je izložba posebna jer je umrežavanjem različitih znanstvenih pristupa nastala na temelju proučavanja barunovih sačuvanih fizičkih posmrtnih ostataka. Znanstvenici su zahvaljujući tome dobili odgovore na niz pitanja o načinu života baruna Trenka, kao i konačnu rekonstrukciju njegova stvarnog izgleda. Kroz zajedničku suradnju Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta (Laboratorij za forenzičku antropologiju na Prirodoslovnom fakultetu i Fakultet informatike) te Kapucinske grobnice nastao je novi barunov portret. Najzaslužniji za ovu novu barunovu projekciju je tim forenzičkih antropologa koji su istražili kako se barunov burni život odrazio na njegovo tijelo, dok je tim informatičara na temelju antropoloških istraživanja uz upotrebu najsuvremenije računalne tehnologije rekonstruirao barunov fizički izgled. Temeljem ovih istraživanja neke pretpostavke su potvrđene, dok su neke druge odbačene.

Izložba koju možete pogledati u Pakracu donosi stvarno lice baruna Trenka te prikaz svih istraživanja vršenih na njegovim posmrtnim ostacima. Kao krajnji rezultat istraživanja snimljen je i video koji je dio izložbe - u njemu virtualni barun Trenk svira violinu, piše pismo u zatvorskoj ćeliji te šeće utvrdom Špilberk, sve uz pomoć najsuvremenije računalne tehnologije. Izložba je u Hrvatskoj dopunjena vrijednim predmetima iz Gradskog muzeja u Požegi, Muzeja Slavonije Osijek, pričama o Trenkovim posjedima u Slavoniji, među kojima je i pakračko vlastelinstvo te predmetima iz privatnih kolekcija.
Cilj ove izložbe bio je pokazati novo lice dobro poznate povijesne ličnosti te pokazati što sve znanost danas može. Rijetko se dogodi da se povijest obogaćuje novim činjenicama nastalim kao rezultat novih i naprednih znanstvenih istraživanja, vršenih na stvarnim fizičkim ostacima neke ovako poznate povijesne ličnosti.

Izložba ostaje otvorena do svibnja ove godine, a o slavnom barunu Trenku u feljtonu "Pripovijesti iz pakračke i lipičke povijesti" za Compas piše i Siniša Njegovan Starek. Prvi dio feljtona o legendarnom barunu možete pročitati OVDJE.

FOTOGALERIJA