LIPIK test
Delfin
Radio Daruvar 2
STARI GRAD PAKRAC

Prezentacija na arheološkom lokalitetu starog grada i izložba nalaza u pakračkom muzeju

10.09.2020. 16:15 | 657 pregleda | Vijesti

Na lokalitetu arheološke sonde Starog grada Pakraca koja se nalazi na platou između zgrade općine i policijske postaje u Pakracu danas prijepodne organiziran je stručni obilazak arheološkog lokaliteta, a dosadašnji napredak isprezentirali su arheologinja pakračkog gradskog muzeja Tea Lokner i viši znanstveni suradnik na Institutu za arheologiju i voditelj arheoloških istraživanja na pakračkom Starom gradu dr. sc. Juraj Belaj.

Piše:
Tomislav Ević

Uvod u samu prezentaciju pred okupljenim građanima, zaljubljenicima u povijest i sudionicima iskapanja izvela je Viktorija Ciganović iz Konzervatorskog odjela u Požegi rekavši da ju iznimno raduje što unutar Dana europske baštine 2020. može biti dio predstavljanja ovog izuzetnog vrijednog arheološkog lokaliteta. Također je istaknula da se današnja prezentacija izvrsno uklapa u ovogodišnju temu Dana europske baštine koja je „Baština i obrazovanje, učenje za život“ jer kultura nije samo ono materijalno i prolazno nego još više, ono duhovno, vječno. U ime konzervatorskog ureda u Požegi zahvalila se Muzeju Grada Pakraca i Tei Lokner na suradnji i angažmanu te dr. sc. Juraju Belaju, na vođenju istraživanja kao i Gradu Pakracu bez čije financijske i logističke potpore ova istraživanja ne bi bila moguća.

Kustosica Muzeja grada Pakraca Tea Lokner nazvala je Stari grad Pakrac arheološkim biserom ovog dijela Hrvatske, što on uistinu i jest. Opisala je kronologiju povijesnog razvoja starog grada (čiji je dio još dan danas vidljiv na mjestu stare tržnice) u kojem je istaknuto mjesto i to u dalekom 13. stoljeću imala prva Hrvatska kovnica novca u kojoj su kovani poznati slavonski banovci. Na banovcu se po prvi put koristi motiv kune koja je i danas u upotrebi na službenoj Hrvatskoj kovanoj moneti. Iako se ne zna točno datum nastanka grada, vrlo se dobro zna njegov oblik i naknadna povijest koja je vrlo dobro dokumentirana, od viteškog reda Ivanovaca, doba dok je bio u vlasništvu Nikole Zrinskog, pa sve do turske vladavine i novijeg doba kada se materijal od kojega je grad izgrađen raznosi i koristi u gradnji kuća i nasipavanju puteva. Komplikacije u samom iskopavanju također je spomenula, ponajviše radi zgrade općine koja je u pedesetim godinama prošlog stoljeća ondje izgrađena i koja nažalost sprječava podrobnije iskapanje ispod nje, no to ne umanjuje vrijednost nađenih iskopina i eksponata. Istraživanje lokaliteta počelo je još 2015. godine georadarskim izvidima na kojima je ispod površine na lokalitetu pronađena manja građevina što je rezultiralo dodatnim financiranjem od strane Ministarstva naredne godine i konačno pravim arheološkim iskapanjem čije rezultate danas vidimo i koji su trenutno, nakon restauracije i konzervacije, izloženi u Muzeju Grada Pakraca.

Dr. sc. Juraj Belaj sa zagrebačkog Instituta za arheologiju predstavio je rezultate iskapanja rekavši da je strateški položaj Pakraca bio razlog čestog sudaranja i sukobljavanja različitih kultura na ovim prostorima što je potvrđeno arheološkim istraživanjem. Kao što arheolozi prilikom iskopavanja nailaze na najrecentnije eksponate te potom zadiranjem dublje pod površinu na one starije, tako je i na arheološkom lokalitetu najprije naišla na ostatke iz Domovinskog rata te potom kroz slojeve u kojima su svoj trag ostavili „novovjekovni“ korisnici starog tada pomalo već i ruševnog grada, te naposljetku na oko dva metra dubine do ovog danas najzanimljivijeg sloja koji datira oko 1220-1230 godine. Otprilike tada su Ivanovci dolaze u posjed ove zemlje i odlučuju sagraditi svoje središte - Domus, stanoviti samostan i unutar njega uz razne gospodarske zgrade i kapelu koja je služila tom viteškom redu. Viteški redovi poput Ivanovaca i Templara su, navodi Belaj, jedna specifična pojava u srednjem vijeku koja je spojila redovnički život s vojnim pozivom, uloga im je bila i borba u svetoj zemlji ali i zaštita putnika i hodočasnika u i na putu u svetu zemlju. U doba kada su na ovim prostorima uobičajene male romaničke crkvice dolaze vrhunski majstori klesari iz Francuske, čije je majstorstvo još i danas vidljivo unutar sonde na lokalitetu iskapanja u Pakracu. Dr. Belaj ističe da su istraživanja daleko od kraja izrazivši nadu da će se nastaviti što više ovisi o financijama jer volje i želje svakako ima. Ističe da su nalazi vrlo zanimljivi i raznoliki te da se nada njihovom povećanju u narednim kampanjama iskapanja, a trenutno su izloženi u muzeju grada Pakraca gdje će biti dostupni pogledu javnosti narednih nekoliko tjedana.