banner sezame okoliš
Lipik banner
Medianno
UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA PAKRAC-LIPIK

Nastavit će njegovati vrijednosti i tekovine antifašizma

12.05.2019. 14:38 | 789 pregleda | Vijesti

Redovita godišnja izvještajna Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pakrac-Lipik održana je u subotu, 11. svibnja u prostoru Društvenog doma u Kraguju, a raspravljalo se o izvješćima za 2018. te Prijedlogu Programa rada i financijskog plana za tekuću godinu.

Piše:
Matija Kulhavi

Nakon intonacije hrvatske himne te minute šutnje za preminule članove te poginule antifašističke borce, kao i hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, predsjednica UABA Pakrac-Lipik Mirjana Bilopavlović pozdravila je sve prisutne članove i goste, među kojima su bili i predstavnici antifašističkih udruga iz Požege, Daruvara, odnosno iz Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim iz gradova Virovitice i Novske, Općine Lipovljani, a po prvi put su nazočili i predstavnici Češke Besede Prekopakra. U ime Požeško-slavonske županije, Skupštini je prisustvovao Miroslav Grozdanić, dožupan iz redova srpske nacionalne manjine, dok je u ime Grada Pakraca nazočio Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice iz redova srpske nacionalne manjine. Inače, i dožupan, kao i dogradonačelnik, članovi su UABA Pakrac-Lipik.

Predsjednica Bilopavlović ukazala je na nekorektan odnos prema vrijednostima antifašističke borbe te izostanku osude brojnih događanja usmjerenih protiv antifašizma, napomenuvši da je slobodna i demokratska Republika Hrvatska nastala na tekovinama Drugog svjetskog rata i da se moramo boriti za obranu vrijednosti Narodnooslobodilačke i antifašističke borbe i obilježavanje najznačajnijih događaja iz NOB-a.

"Moramo raditi na smanjenju antagonizma na svim razinama, na cjelokupnom hrvatskom društvu.", istaknula je predsjednica, napomenuvši kako su problemi s kojima se susreću u svojem radu donekle i problemi s kojima se susreću svi građani Republike Hrvatske: odlazak sposobnih i kvalificiranih mladih ljudi, odnosno čitavih obitelji, zatim status UABA na svim razinama (lokalna, regionalna, nacionalna), financiranje i održivost, kao i problem s članstvom i privlačenjem novih članova. Prisutan je i problem suradnje s drugim udrugama, u obrazovnom sustavu antifašizma gotovo da i nema u udžbenicima povijesti, a nema ni poveznice između NOR-a i Domovinskog rata, naglašeno je. Isto tako je upozoreno i na to da je očuvanje spomeničke baštine svedeno na udruge, u nekom slučajevima i pojedince.

UABA Pakrac-Lipik ima 44 članova od kojih još dvoje živućih sudionika NOR-a (Rade Kovačić i Ljuban Šteković), a tijekom 2018. godine aktivnosti UABA Pakrac-Lipik uglavnom su bile fokusirane na radne akcije, sudjelovanje u komemoracijama te obilježavanje datuma iz NOB-e/NOR-a, suradnju sa Savezom antifašističkih boraca RH i drugim udruženjima antifašističkih boraca, poput obilježavanja Dana mladosti u Kumrovcu i Dana ustanka u Srbu, ali i obilasku starijih i nemoćnih članova.

Suradnja s gradovima Lipikom i Pakracom, kao i s Požeško-slavonskom županijom uglavnom se ogleda kroz prijavu na natječaje, financijsku podršku za aktivnosti mimo natječaja (Grad Lipik) i sudjelovanje na obilježavanju obljetnica i datuma vezanih uz antifašističku borbu i NOR u čemu je Grad Lipik otvoreniji. S Gradom Pakrac potpisali su Sporazum o premještanju posmrtnih ostataka 68 boraca iz spomen kosturnice ispred općinske zgrade na mjesno groblje na Gavrinici i izmještanju spomenika, koji je inače rad akademskog kipara Vanje Radauša, na novu lokaciju zbog rekonstrukcije i uređenje središnjeg gradskog trga. Spomenik će biti postavljen 50 metara južnije u odnosu na sadašnju poziciju.

Što se tiče plana i programa rada UABA Pakrac-Lipik za 2019. godinu, dio je aktivnosti već odrađen, kao npr. obilježavanje stradanja u logoru Bučje 16. siječnja u kojem su sudjelovali na poziv Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, a aktivnosti koje slijede do kraja godine uglavnom se odnose na komemoracije i obilježavanje značajnih datuma, kako na području Lipika i Pakraca, tako i šire.

Želja za Spomen sobom XII proleterskoj brigadi

Želja im je uspostaviti suradnju i podršku s drugim udrugama građana i tako doprinijeti širenju istine o tekovinama NOR-a i antifašizma u Hrvatskoj, kazala je Mirjana Bilopavlović. Ona je rekla i da je potrebno raditi na uključivanju mladih ljudi, ljudi koji su spremni preuzeti obveze i koji bi svojim imenom i radom mogli privući nove članove. Isto tako, naglašeno je da posebnu pažnju treba posvetiti živim sudionicima Drugog svjetskog rata, kao i starijim i bolesnim članovima UABA. U vezi aktivnosti oko obnove spomenika i spomen obilježja na području Lipika i Pakrac, grobnice i spomenici su im prioritet (spomenik u G. Obriježi, spomenik u Tornju, spomenik u Šeovici – kod česme, uređenje spomen područja partizanske bolnice na Širokom brijegu u suradnji sa SABA RH, uređenje spomen groba partizanima na mjesnom groblju na Gavrinici u dogovoru s Komunalcem i Gradom Pakracom).

Ono što je također istaknuto jest namjera da se napravi Spomen soba XII slavonskoj proleterskoj udarnoj brigadi koja je osnovana u Budićima, iznad Bučja kod Pakraca, a čiji je prvi zapovjednik bio Bogdan Crnobrnja, kasnije istaknuti jugoslavenski diplomat koji je imao i važnu ulogu u stvaranju Pokreta nesvrstanih.

Financijski izvještaj podnio je blagajnik Tomo Jendrašić pa se tako moglo doznati kako je Udruga protekle godine nešto više od 5.000 kuna potrošila uglavnom na svijeće i vijence, dok bi ove godine proračun mogao biti izdašniji te se očekuje da će iznositi otprilike 10.000 kuna što će svakako pomoći u provođenju planiranih aktivnosti u kojima je protekle godine 18 najaktivnijih članova prevelo 280 volonterskih sati financiranim vlastitim (privatnim) sredstvima.

Pero Matić, predsjedavajući član ove Skupštine, iskoristio je prigodu i podsjetio što za suvremeni svijet znači nedavno proslavljeni Dan Pobjede i Dan Europe, a što su 9. svibnja i članovi ove Udruge obilježili tako što su položili vijenac kod Radauševog spomenika ranjenom borcu u Pakracu.

Pored pozdrava svih nazočnih predstavnika antifašističkih udruga iz susjednih gradova i šire okolice, Skupštini su se obratili i zamjenik pakračke gradonačelnice Nikola Ivanović, kao i zamjenik požeško-slavonskog župana Miroslav Grozdanić.

Ovom je prigodom Nikola Ivanović kazao da je najvažnija stvar postignuta tijekom 2018. godine to što je sačuvan spomenik ranjenom borcu, te da je po tome Pakrac jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji u svojem središtu ima antifašistički spomenik. Ivanović je pozvao i na sakupljanje građe za Spomen sobu XII proleterskoj brigadi, ali i onim osobama koje su značajno doprinijele u ekonomskom razvoju Pakraca i Lipika, poput guvernera Narodne banke SFRJ Nikole Miljanića Ratara. Ta bi prostorija bila smještena u posebnoj kući koja bi se nalazila u centru Pakraca, a koja bi bila kupljena za potrebe Vijeća srpske nacionalne manjine i u kojoj bi bilo prostora i za urede UABA Pakrac-Lipik. Ivanović je govorio i o skorašnjim obnovama spomenika u Batinjanima i Gornjoj Obriježi.

Požeško-slavonski dožupan iz redova srpske nacionalne manjine Miroslav Grozdanić je istaknuo da, unatoč skromnim financijskim sredstvima s kojima ova Udruga raspolaže, ona iza sebe ima značajne rezultate, što ipak znači da su najvažniji ljudi i volonterski doprinos zajednici. On je rekao i da vjeruje kako će u budućnosti taj doprinos biti više cijenjen tako da dotacije iz županijskog, ali i proračuna ova dva grada budu malo izdašnije.                                                                                                                                       

       

Između ova dva čelnika srpske nacionalne manjine u jednom je trenutku došlo i do pomalo disonantnih intervala (DPS). Naime, gospodin Grozdanić, inače član Demokratske partije Srba (DPS), reagirao je na to što je tijekom svojeg nastupa gospodin Ivanović podsjetio kako su pred nama izbori za Europski parlament, a on je 9. na kandidacijskoj listi Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), iz čega je proizašlo kako postoje različita razmišljanja oko problema lokalne tematike, u ovom slučaju oko korištenja Društvenog doma u Kraguju.