Kakofonija koja vas okružuje može oštetiti ne samo vaš sluh, nego i vaše zdravlje

Buka – neželjeni ili štetni zvukovi – jedno je od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj procjeni, kada bi svatko u SAD-u spavao uz otvoren prozor svoje spavaće sobe, barem pet milijuna ljudi probudilo bi se svako jutro zbog trešnje i tutnjave uzrokovane letom aviona, a 17 milijuna zbog prometne buke. Riziku oštećenja sluha izloženi su i gledatelji na zaglušujućim sportskim stadionima, članovi glazbenih bendova, posjetitelji disko klubova itd.

Buka ulazi u uši u obliku snažnih valova mehaničke energije. Jedinica mjere za intenzitet zvuka je decibel. Običan razgovor ima jačinu od 60 decibela, dok dječje vrištanje doseže oko 90 decibela.

Dugotrajno izlaganje buci od 85 ili više decibela ili kraće izlaganje iznimno intenzivnoj buci – poput zvučnih valova od 140 decibela nakon pucnja pištolja ili puške u blizini uha – može trajno oštetiti unutarnje uho. Audiolozi predviđaju da će, ako se ne poduzmu preventivne mjere protiv buke, približno jednak broj ljudi nositi slušne aparate kao i oni koji nose kontaktne leće.

Mnogi smatraju da je slabljenje sluha neizbježan dio starenja. Međutim, istraživanja pokazuju da osobe koje žive u tihom okruženju imaju vrlo mali gubitak sluha u starosti. Nasuprot tome, u bučnim industrijskim zemljama čak i mladi ljudi pate od oštećenja sluha. Jedno istraživanje provedeno na Sveučilištu Tennessee u Knoxvilleu otkrilo je da šest od deset brucoša ima oštećenje sluha tipično za starije ljude. Jedan od uzroka je rock-glazba – buka u koncertnim dvoranama ili disko klubovima može lako prijeći 120 decibela, što je razina glasnoće sirene za zračnu uzbunu. Također, zaglušujuća buka prijenosnih stereo uređaja i onih u automobilima predstavlja ozbiljnu prijetnju sluhu. Opasnosti su izloženi i ljudi koji žive u blizini zračnih luka.

Bez obzira na dob, osobe koje su prisiljene boraviti u bučnom okruženju mogu biti izložene i drugim zdravstvenim rizicima, ne samo oštećenju sluha. Studije su pokazale da takve osobe češće pate od povišenog kolesterola, čira na želucu ili dvanaesniku, povišenog krvnog tlaka te poremećaja srčanog ritma, u usporedbi s onima koji žive i rade u mirnijem okolišu.

Dugotrajna buka može uzrokovati stres, umor, otežano disanje i poremećaj sna. Zanimljivo je da kombinacija izloženosti buci i konzumacije alkohola može dovesti do trajnog oštećenja sluha.

Na tržištu su već dulje vrijeme dostupni razni tehnički uređaji za zaštitu sluha. Posebno ih koriste piloti zrakoplova i helikoptera, radnici u blizini bučnih strojeva itd.

Iako će budućnost sigurno donijeti nove tehnologije za borbu protiv buke, već danas možemo poduzeti određene korake kako bismo smanjili njezin utjecaj:

1. Zaštitite svoj dom od buke. Tvrde površine – pod od emajliranih pločica, goli zidovi, zrcala – pojačavaju buku. Koristite draperije, tepihe i masivni namještaj kako biste apsorbirali zvukove. Ispod perilice rublja i drugih bučnih kućanskih aparata stavite gumene podloške. Ako imate kuću, okružite je lisnatim drvećem ili grmljem u visini prozora kako biste smanjili vanjsku buku. Također, začepite pukotine oko prozora i vrata.

2. Zaštitite se od iznenadne buke. Kad ste izloženi jakoj buci, nemojte se ustručavati začepiti uši prstima. Prilikom korištenja bučnih alata, poput motornih pila, koristite čepiće za uši.

3. Zalažite se za tišinu. Izbjegavanje prekomjerne buke trebalo bi biti građansko pravo. Danas mnogi veliki gradovi imaju pravilnike o dopuštenoj razini buke. U SAD-u su, primjerice, tijekom posljednjeg desetljeća odštetni zahtjevi zbog oštećenja sluha na radnom mjestu ili tijekom vojne službe dosegnuli iznos od dvije milijarde dolara.

4. Osigurajte si prostor tišine. Stvorite utočište od buke, prostor u kojem ne očekujete neugodne i agresivne zvukove. Odredite vrijeme u kojem ćete redovito uživati u miru. Uskoro ćete otkriti da je tišina – zlatna.

Foto: Canva