Hobiji su zdravi za tijelo i dušu

Medicinski se eksperti slažu: biti oduševljen hobista je dobro i zdravo za čovjeka. Oni kažu da hobiji smanjuju stres. Hobiji odvlače pažnju od svakodnevnih briga. Ako uživate u obrađivanju svog vrta, ne mogu vas istovremeno izjedati oni problemi prisutni na radnom mjestu. Ili recimo pletenje ili bilo što drugo što zahtjeva ponavljanje pokreta, rezultira relaksacijom, ukupnom mirnoćom i spokojstvom, što se kasnije odrazuje i sniženjem krvnog tlaka.

Hobiji pružaju umirujući osjećaj kontrole, a istraživanja ukazuju da jačaju i obrambeni, imunološki sustav organizma. Možda čovjek ima malo toga za govoriti na radnom mjestu, iznijeti svoje mišljenje itd., ali kada, recimo, kod kuće obrađuje drvo, rezbari, onda on sve drži pod kontrolom. On osobno dobija kredit, zasluge – i zadovoljstvo – nakon dobro obavljenog posla.

Znanstveno je potvrđeno da fizička aktivnost produžuje životni vijek, međutim i ona manja aktivna zanimanja su zdrava. Jedna je švedska studija pokazala da ljudi koji su redovno uključeni u hobije, kao što su, na primjer, šivanje, obrađivanje vrta, pravljenje goblena, itd., imaju manju vjerojatnost da će patiti od mentalnih smetnji. Jedno slično istraživanje, objavljeno u The New England Journal of Medicine, našlo je da osobe koje su se bavile aktivnostima koje stimuliraju um, razmišljanje – kao što je igranje šaha ili rješavanje križaljki – imaju smanjen rizik od Alzheimerove bolesti ili drugih vrsta demencija.

Neurolozi kažu da svaki hobi koji predstavlja izazov za mozak ima pozitivan učinak, to jesti smanjuje rizik od nastanka demencije.

Mnogi hobiji imaju i društveni karakter. Od igranja karata, kao što je bridž, igranja šaha, do razmjena raznih predmeta s drugim kolekcionarima (kao što su na primjer, poštanske marke itd.). Takvo angažiranje u kontaktima sa sličnim dušama, stimulira i pojačava imunitet organizma.

Jedna japanska studija, sprovedena na gotovo 12 000 osoba, je našla da muškarci, koji imaju razne hobije ili su uključeni u različite aktivnosti svoje lokalne zajednice, imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara ili drugih cirkulatornih oboljenja, nego oni bez ijednog hobija ili oni koji su društveno potpuno pasivni.

Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Ustvari, zašto ne biste unijeli malo promjene u svoj život? Dok uživate u toj maloj promjeni, zabavi, vi istovremeno s tim možete pomoći borbi protiv eventualne svoje depresije, stresa kojem ste gotovo permanentno izloženi, visokom krvnom tlaku itd.

Obrađivanje vrta, primjerice, je sasvim sigurno nešto više nego samo usaditi nekoliko lijepih cvjetova i nadati se da će procvjetati. Naime, predan odnos prema svojem vrtu može rezultirati poboljšanjem našeg dišnog i srčanožilnog sustava, boljoj snazi i fleksibilnosti organizma.

Nekome hobi može biti stvaranje novih recepata za ukusne obroke ili kolače. Putovanja mogu iznijeti na vidjelo dio vas koji bi inače mogao ostati neotkriven. Tu se ne radi samo o skupim putovanjima. Tu se radi o otkrivanju života i kultura u izabranoj destinaciji. Bez obzira koju vrst putovanja planirate - opušteno ležanje na plaži, putovanje automobilom ili neka pustolovina - svako putovanje kao hobi znači da ćete uživati u jednom dodatnom elementu nezavisnosti u svom životu.

Kad razvijete naviku čitanja, manje je važno što čitate, a važnija je činjenica da osjećate zadovoljstvo u tom činu.

Umjetnost nije samo stvoriti nešto lijepo. Radi se o tome da otkrivate jednu tajnu stranu sebe. Za vrijeme tog otkrivanja čovjek također uživa u jednom unutarnjem miru i emocionalnoj ravnoteži, koju osoba možda traži. Nema potrebe kupovati skupu opremu. Nabavite najjednostavniji i najjeftiniji fotoaparat i počnite snimati. Nemojte podcijeniti mentalne i fizičke koristi od fotografiranja. Privlačnost „hvatanja“ prirode u svoj njezinoj ljepoti, kombinirana je sa svim onim zdravstvenim koristima boravka u prirodi.

Ljudi se prečesto ne potrude pronaći vrijeme za hobije u kojima uživaju, zato jer misle da hobiji nisu važni. Međutim, odabrati pravi hobi stvara osjećaj mentalne i fizičke stabilnosti, koja nam je potrebna da bismo zdravi, kako starimo. Kad se osjećamo nesretni, imamo sklonost okriviti okolnosti u životu, umjesto da se zapitamo činimo li išta što će pridonijeti našoj vlastitoj sreći.

Kad malo razmislite o aktivnostima u kojima uživate, kao što su npr. planinarenje, slaganje puzla, kuhanje, skupljanje poštanskih maraka itd., uočit ćete da ako za njih pronađete vrijeme, da će vam ti hobiji povećati sreću na dnevnoj bazi. Pronaći hobi koji je usmjeren prema vašem osobnom interesu može pomoći boljem snu, manjoj upotrebi lijekova i čak smanjenju prekomjerne tjelesne težine.

Vesele fizičke aktivnosti stimuliraju lučenje hormona endorfina u mozgu. To je tzv. „hormon sreće“ i on čini da se osoba osjeća fiziološki sretnom.

Hobiji pružaju emocionalnu ravnotežu. U svakodnevnoj jurnjavi, ključ ukupnog blagostanja i sreće je ravnoteža. Kada se radi puno sati na dan, čovjek gubi ono vrijeme koje bi mogao provesti s prijateljima, svojom obitelji ili u nekoj rekreativnoj vožnji biciklom, nogometu itd. Ljudi permanentno traže stanje ravnoteže i kada sudjelujemo u stvarima u kojima uživamo, u mogućnosti smo povećati ukupnu sreću i samopouzdanost.

Hobiji pomažu održati um i tijelo aktivnim, a to spriječava pojavu i fizičkih oboljenja, kao što je artritis, mentalne bolesti, uključujući i demenciju. Svirati klavir, obrađivati vrt, igrati šah, rješavati križaljke, šivati, kao i druge aktivnosti, dokazano je da uspješno sprječavaju oboljenja povezana s dobi.

Ima ih koji kažu: „I ja bih imao hobi, ali nemam vremena za to.“ To je laž. Tko ima volju, nađe i vrijeme.

Prema tome, kažu eksperti, nastavite sa svojom ribičijom, skupljanjem lutaka ili papirnatih salveta iz ugostiteljskih objekata. Možda će drugi misliti da ste opsjednuti, međutim vi znadete bolje od njih kako stvari stoje.