Priča o mirovini (2. dio) - Edukacija za mlade
Piše:
Sanja Bogdan Pavlović
O izboru mirovinskog fonda i štednji tijekom cijelog radnoga vijeka ovisi mirovina koju ćete primati jednog dana. Kada biramo svoga obiteljskog liječnika, zubara ili frizera, uvijek želimo onog najboljeg za sebe. Provjeravamo, raspitujemo se, ocjenjujemo jesu li se u stanju dobro brinuti za naše zdravlje. No, kada je naša mirovina u pitanju i izbor fonda, koji će brinuti o novcu koji se iz naših primanja uplaćuje za mirovine, često smo nedovoljno informirani. A time odlučujemo o mirovini koja nam je često jedini izvor prihoda pod stare dane. Zato je iznimno važno znati kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj, kako funkcioniraju i kako se odabiru mirovinski fondovi te kako možemo ulaganjem u sebe ostvariti bezbrižniju starost.
Što učiniti kad dobiješ prvu plaću?
Čim se zaposliš i dobiješ svoju prvu plaću, ulaziš u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Poslodavac iz tvoje bruto plaće izdvaja 20% mirovinskog doprinosa: 15% za prvi stup iz kojeg se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima, a 5% mirovinskog doprinosa je drugi stup, odnosno novac koji se prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu.
Evo što trebaš učiniti u roku od 30 dana nakon što se zaposliš:
• Izabrati svoj mirovinski fond u kojeg ćeš uplaćivati 5% bruto plaće mirovinskog doprinosa.
• Ne odabereš li svoj obvezni mirovinski fond u roku od mjesec dana, Središnji registar osiguranika (REGOS) automatski te raspoređuje u jedan od četiriju obveznih mirovinskih fondova.
• Za odabir obveznog mirovinskog fonda dovoljno je doći s osobnom iskaznicom na šalter REGOS-a u bilo koju poslovnicu Financijske agencije ili se možeš učlaniti online u okviru sustava e-Građani.
Većina zaposlenih u Hrvatskoj članovi su jednog od dvanaest obveznih mirovinskih fonda. Iz naše mjesečne bruto plaće izdvaja se 5% mirovinskog doprinosa na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina, nego je to vaša individualna kapitalizirana štednja – štednja u drugom mirovinskom stupu. Kad jednog dana odete u mirovinu, svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa primat ćete kao dodatak mirovini iz prvog stupa. Novac na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu je vaša, nasljedna imovina.
Što je prvi stup?
HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
On je obavezan, Svi zaposleni građani izdvajaju 15% bruto plaće u 1. stup za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Uplate se ne bilježe na vaš osobni račun, već se koriste za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. Temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti, što je održivo ako na jednog umirovljenika najmanje troje zaposlenih uplaćuje doprinos. Trenutni omjer je cca. jedan zaposleni na jednog umirovljenika što rezultira niskim mirovinama koje bi bile još niže, ali država (to jest oni koji plaćaju poreze) iz proračuna dodatno financira mirovine.
Što je drugi stup?
Obvezni Mirovinski Fond – OMF
Također je obvezan. Svi zaposleni građani izdvajaju 5% bruto plaće na osobni račun u odabranom OMF-u za mirovinu. Sredstva u fondu se ulažu na tržište kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa i posljedično uvećanja iznosa na osobnom računu člana fonda. Mirovinu iz 2. stupa isplaćuju Mirovinska osiguravajuća društva.
Član fonda može promijeniti kategoriju fonda jednom u kalendarskoj godini unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Istovremeno se može promijeniti i kategorija OMF i obvezno mirovinsko društvo.
Štednja u 2. stupu / OMF temelji se na štednji u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A, B i C. Fondovi kategorije A su u odnosu na kategoriju B rizičnija kategorija fondova s očekivanim višim prinosima u duljem razdoblju te su načelno primjereniji za članove mlađe životne dobi.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu u drugom stupu?
To je osobna imovina svakog člana, dakle vaše vlasništvo i vaša nasljedna imovina. Mirovinska štednja u drugom stupu koristi se isključivo za isplatu mirovine člana fonda i zakonom je zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke skrbnika fonda. Ako član fonda ne doživi mirovinu, a niti jedan član obitelji ne ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana postaju nasljedstvo.
Što je treći stup?
Treći stup nije obavezan, to je dobrovoljna mirovinska štednja. Dobrovoljna mirovinska štednja jedina je na koju možete ostvariti državne poticaje od 15% godišnje, prinose fonda i olakšice za poslodavce. Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15% poticaja, do maksimalano 99,54 eura godišnje. To znači da ćete na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje tijekom jedne kalendarske godine do ukupno 663,61 eura od države dobiti poticaje u iznosu od 99,54 eura. Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima potpuno je fleksibilna jer sami birate koliko i kada želite uplaćivati. Važno je znati da dobrovoljnu mirovinsku štednju možemo početi koristiti već sa 55 godina, a do 30% te svoje ušteđevine moguće je podići jednokratno.
Ovdje možete varirati u uplatama - kada vam financijska situacija to dopušta, uplatite više, a kada su vam potrebna financijska sredstva smanjite vašu uplatu. Vi imate potpunu kontrolu.
Nema zdravstvenih ni dobnih ograničenja za članstvo, ne postoji propisana dob za početak štednje, član može biti tko god to želi. Sredstva na računu su osobno vlasništvo i isključivo su imovina člana bez obzira na to tko je uplatitelj. Njima ne raspolaže niti država, niti vaš poslodavac. Sredstva su u cijelosti nasljedna i ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, kao ni dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda ili mirovinskoga društva. U slučaju smrti, sredstva na vašem računu u fondu pripadaju vašim nasljednicima i isplaćuju se u jednokratnom iznosu.
Kako promijeniti mirovinski fond
Obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku, ali bez naknade to možete tek nakon treće godine članstva. Odlučite li promijeniti fond već u prvoj godini, platit ćete izlaznu naknadu u iznosu od 0,8% vrijednosti imovine na osobnom računu. Za izlazak u drugoj godini članstva izlazna je naknada 0,4%, a u trećoj godini iznosi 0,2% vrijednosti imovine na osobnom računu. Izlazna se naknada, dakle, obračunava na vrijednost sredstava koja se nalaze na vašem osobnom računu obveznoga mirovinskog fonda. Obvezni mirovinski fond možete promijeniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u Financijskoj agenciji ili online.
I na kraju...
Nakon radnog vijeka Hrvati imaju opciju otići u mirovinu ili nastaviti raditi. Doduše, u mirovinu ne mogu kako žele, već za to postoje posebni kriteriji. Muškarci tako u mirovinu mogu otići u dobi od 65 godina i najmanje 15 godina staža. Žene ove godine u mirovinu mogu ići u dobi od 63 i pol godine te s 15 godina staža. Moguće je i prijevremeno umirovljenje; za muškarce s dobi od 60 godina i 35 godina staža, a za žene s dobi od 58 i pol godina te s 33 godine i šest mjeseci staža. No, u tom slučaju postoji penalizacija, odnosno umanjenje mirovine za 0,2 posto po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja.
Moja kolegica je otišla u mirovinu sa nepunih 35 godina. Nakon fakulteta je s dečkom (kasnije mužem) osnovala firmu, mešetarili su na burzi, bavili se investicijskim fondovima i još koječime, i sa 35 godina prodali (tada već vrijednu) firmu. Dobili hrpu novca, umirovili se. Žive u Zagrebu. Zimovanja, ljetovanja, golf, i sve ono što rade situirani ljudi... Ja sam im pomalo bila zavidna, a nisam trebala, jer ipak, imali su oboje cijeli život jaku potrebu za dokazivanjem, za nečim smislenim što ispunjava. Proživjeli su hrpu kriza, život im nije bio čaroban kako bismo očekivali.
Stoga ne zaboravite: kolika god bila mirovina, važnije je zadovoljstvo nakon proživljenog radnog vijeka. Dajte sve od sebe, doživjet ćete uspjeh i imati unutarnji mir.
