Što trebamo znati o konverziji u eure

Nema nikakvog smisla nagađati je li to dobro za Hrvatsku, je li to dobro za obične ljude, što će to donijeti poduzetništvu. Konverzija u eure je tu, ne možemo je izbjeći, pa hajde onda da se bar informiramo o osnovnim stvarima koje trebamo znati.

Računi

Svi kunski iznosi na transakcijskim računima preračunat će se u eure s 1.1.2023., u skladu s fiksnim tečajem konverzije: 1 eur = 7,53450 kuna.

Ako imate više otvorenih računa u kunama i u eurima, a ne želite od 1.1.2023. nastaviti koristiti neki od tih računa i za njih plaćati naknadu, možete bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po svom izboru. Ovo pravo možete ostvariti u roku od 60 dana od dana uvođenja eura u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Plaćanja

Svi nalozi za plaćanje u kunama, zaprimljeni prije dana uvođenja eura, a koji se trebaju izvršiti nakon dana uvođenja eura, izvršit će se u eurima. Iznos u eurima odgovarat će iznosu u kunama navedenom na nalogu za plaćanje, a primijenit će se fiksni tečaj konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje.

Od 1.1.2023. tijekom narednih šest mjeseci banke će primati naloge za plaćanje s iznosima navedenim u kunama, koje će zatim automatski konvertirati u eure po fiksnom tečaju.

Kartice

Svi će moći koristiti svoje kartice nesmetano tijekom prelaska na euro, osim ograničene dostupnosti u noći s 31.12.2022. na 1.1.2023., o čemu će svaka banka pravodobno obavijestiti svoje klijente.

Krediti

Svi krediti u kunama bit će automatski konvertirani u eure po fiksnom tečaju konverzije. Svi iznosi kredita koji su ugovoreni uz primjenu valutne klauzule u eurima s prelaskom na euro 1.1.2023. ostaju i nadalje iskazani u eurima bez primjene valutne klauzule i u skladu s uvjetima iz važećeg ugovora

Po kreditima ugovorenim do 31.12.2022., kamatne stope se ne mijenjaju zbog uvođenja eura, odnosno ne dolazi do njihovog povećanja zbog uvođenja eura, ali kod određenih vrsta stopa dolazi do prilagodbe. Kod kredita uz fiksnu kamatnu stopu, kamatna stopa ostaje nepromijenjena.  Kod kredita uz promjenjivu kamatnu stopu, promjene visine kamatnih stopa ovise o vrijednosti referentne stope 6 mjesečnog ili 12 mjesečnog Euribora. Kod kredita uz promjenjivu kamatnu stopu NRS za kune ili eure dolazi do prilagodbe kamatne stope, ili do prilagodbe marže kako klijenti koji imaju ugovorene kredite uz tu referentnu stopu ne bi bili oštećeni uvođenjem eura.

Gotovina

Najbolje je prije uvođenja eura položiti gotov novac na kunske račune jer će se na dan uvođenja eura svi iznosi automatski preračunati u eure prema fiksnom tečaju konverzije. 

Većina banaka do 1.1.2024. ne naplaćuje nikakvu naknadu za uplatu novčanica na račun u banci, a od 1.10.2022. ne naplaćuju ni naknadu za uplatu kunskih kovanica na račune otvorene u banci.

Zamjena kune u eure

Tijekom cijele 2023. moći ćete mijenjati gotov novac u kunama za gotov novac u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i bez naknade.

Za zamjenu većeg iznosa gotovog novca u iznosu većem od 20.000 HRK ili 5000 EUR iz kuna u eure potrebno je najaviti se u poslovnicu svoje banke  najmanje dva radna dana prije najavljenog datuma isplate.

Kompleti kovanog novca eura

Od 1.12.2022. godine građani se mogu opskrbiti početnim paketom eurokovanica u vrijednosti 100 HRK (13,27 EUR). Eurokovanice se ne mogu koristiti prije 1.1.2023.godine. Poduzetnici koji rade s gotovim novcem će se ovim početnim paketom kovanog novca moći opskrbiti i prije (tijekom studenog), no i za njih vrijedi isto: novci iz tog paketa se ne mogu koristiti prije 1.1.2023.godine.

Ostalo

Očekujte ograničenu dostupnost (čitaj: nedostupnost) na bankomatima u jednom periodu krajem prosinca 2022. i početkom siječnja 2023.Također će vjerojatno u istom periodu biti nedostupno online bankarstvo. U tom periodu kad ne budete mogli koristiti bankomate svoje banke, vjerojatno ćete moći koristiti bankomate drugih banaka bez naknade, no o tome će vas vaše banke pravovremeno obavijestiti.

Pratite objave svoje banke na njihovoj web stranici i objave u medijima. Svima nam je cilj izbjeći gužve, probleme i što bezbolnije prijeći na euro.

KOMENTAR ZA PODUZETNIKE:

Prelazak na euro djelovat će pozitivno na poduzetnike i tvrtke iz perspektive vođenja njihova poslovanja kroz niže troškove transakcijskog poslovanja. Očekuje se da će uvođenje eura pozitivno djelovati i na razinu premije na rizik, što će u srednjoročnom razdoblju sigurno imati i pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa, kao i posredno uvjete kreditiranja.

Daljnja integracija hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove djelovat će pozitivno na povećanje konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače. Ulazak u Eurozonu praktično donosi ukidanje valutnog rizika, kojem je Hrvatska upravo zbog visoke euruiziranosti, bila visoko izložena.

Uz činjenicu da je hrvatski bankarski sustav visokolikvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, trebao bi biti u određenoj mjeri ublažen. Međutim, to ovisi o monetarnoj politici naše zemlje u narednom razdoblju (ne zaboravite utjecaj visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini).

Realno, proces prelaska na euro bi mogao proći bez poteškoća. Euro je u Hrvatskoj prisutan već duže vrijeme (poglavito na tržištu nekretnina gdje su cijene uglavnom u eurima), a i većina depozita i dalje je denominirana u toj valuti.

Građani se boje rasta cijena uzrokovanog uvođenjem eura, no to bi trebalo biti spriječeno mjerama privremene zabrane njihova povećanja. Očekujte da će tržište i inflacija odraditi svoje, te da će kroz vrijeme do povećanja većine cijena ipak doći (no to nam je i sada prisutno pa nas i ne čudi). Mi smo ujedno i zemlja koja je poprilično ruralna, pa se nadamo da nestašica hrane neće biti.

Dobro je u svemu što će nas Europska unija gledati od sada kao potpuno integriranu članicu koja će imati bolje mogućnosti za rast i razvoj.

Loše je što se to sve događa u vrijeme kad ulazimo u period kad gospodarske perspektive određuju vanjski faktori (geopolitički rizici), a to se prvenstveno odnosi na ovu (umjetno izazvanu) krizu energenata, probleme u lancima nabave, snažnu inflaciju i ratna zbivanja na tlu Europe.

Budimo pozitivni, nadajmo se stabilnosti javnih financija, te se sjetimo potencijala koji leži u korištenju Europskih fondova u okviru Next Generation instrumenta. Uvijek smo se nekako snašli, pa ćemo i sada.

Ovim putem zahvaljujemo svim bankama koje posluju u Republici Hrvatskoj jer su na svojim web stranima objavili opširne informacije o prelasku na euro (čime sam se i koristila prilikom pisanja ovog teksta).