Uz zagovor sv. Antuna ušli smo u godinu napretka i boljitka

Prije dražbe domaćih životinja darovanih na zagovor sv. Antunu Pustinjaku, zaštitniku životinja i uzgajivača domaćih životinja te posebno svinja i uzgajivača svinja, u crkvi sv. Katarine u Gaju župnik vlč. Stjepan Škvorc vodio je svetu misu kako je običaj u malom zapadno-slavonskom selu na ovaj dan još od izgradnje crkve davne 1804. godine.

Prisjećajući se tijekom propovijedi božićnih običaja iz svog djetinjstva koje su mu prenosili njegovi roditelji župnik Škvorc osvrnuo se na značenje molitve i blagoslova kakvog ljudi traže od Boga ovakvim i drugim običajima. „Na takav način roditelji su zapravo učili svoju djecu pobožnosti odnosno kako se mi utječemo Bogu. Oni nisu to objašnjavali na nekakav teološki ili filozofski način. Oni su imali duboko u svom srcu ono što su prenijeli od svojih roditelja, svojih starih, kako se Bog slavi, što znači radost Božića i što znači tražiti radosnog Boga. Upravo tim simbolima, tim činovima koje mi činimo to je jedan od naših načina molitve. Mi tim činom Bogu govorimo kada želimo njegovu zaštitu i želimo njegov blagoslov. To je naš oblik molitve, time zapravo pokazujemo da molitva ne mora nužno biti prekrasno sročen stih nego je ono što proizlazi iz našeg srca. Mi tim činom tražimo Božji blagoslov i zaštitu. Ne samo za sebe već za sve što imamo, što posjedujemo od imovine do blaga našega kojeg držimo u svom dvorištu i od kojeg živimo.“, rekao je župnik Škvorc te dodao kako ovom svetom misom i na zagovor sv. Antunu Pustinjaku tražimo Božji blagoslov koji je Isusovo prisustvo u čovjekovom životu i nije sebični iskaz za bilo čime nego je molitva pred Bogom da ono što hranimo u našim dvorištima, ono što sijemo na našim njivama, što ćemo staviti na naš stol i od čega živimo da to bude blagoslovljeno, da urodi plodom, da taj naš trud, naš rad, naše predanje koje činimo radi cijele naše obitelji da ono bude pod Božjim zazivom i da ne propadne, da se ne izjalovi.

I ove godine na dražbi se našlo i prošlo kroz ruke Stjepana Karlovića-Štefe najviše peradi, gusaka, pataka, kokoši i pijevaca te nekoliko kunića, a dražba je otvorena s jednim crnim prasetom koje se nije lako mirilo s time da bude prodano na dražbi. Ipak i ono je za 500 kuna dobilo novog vlasnika te na simboličan način označilo godinu napretka i prosperiteta za Gaj i okolicu jer prema narodnom vjerovanju svinja koja ruje prema naprijed označava bolju budućnost. Za crno prase, vjerojatno autohtone crne slavonske pasmine, najviše je ponudio zamjenik gradonačelnika Lipika Slobodan Katunar kao predstavnik gradskih vlasti, a prase je darovao Župnom uredu i vlč. Stjepanu Škvorcu za othranjivanje. Na dražbi je novog vlasnika pronašao i par malih janjića za koje je postignuta cijena od 250 kuna, a sveukupno je ove godine dražbom prikupljeno 1960 kuna za potrebe obnove crkve u Gaju. Kako bi simbolički dražba završila kao što je i počela u znaku sreće pobrinuo se kovač iz Gaja Ivan Nenadović koji je darovao potkove za konje koje je sam izradio. Potkove, ipak nisu prodane jer nije bilo zainteresiranih za nadmetanje pa je Štefo odlučio da ih daruje Robertu Valčičaku iz Gaja koji drži konje, a tijekom dražbe je bio zauzet pripremanjem kotlovine za sve okupljene na svetoj misi i dražbi.

Dražba je prošla u veselom ozračju uz pjesmu i ples za što je s glazbom doprinio Tamburaški sastav „Lipa“ iz Gaja, a mještani i župljani su uz podršku Župe Gaj, Mjesnog odbora Gaja i Grada Lipika pripremili za sve okupljene koji su u Gaj na ovaj dan došli iz cijelog našeg kraja i Zagreba kotlovinu te čaj i kuhano vino da lagani sjeverac i niska temperatura ne bi prerano prekinula druženje dok su vrijedne članice Udruge žena Gaja pripremile slatke zalogaje.

Fotogalerija blagoslova i dražbe domaćih životinja u Gaju (17.1.2016.)