Domovinski rat odnio je 484 života ljudi rođenih na našem području

Voditeljica Documente Teršelić na početku je predstavila čime se ova nevladina organizacija bavi te koordinatora istraživačkog tima Slaven Raškovića i istraživača Tomislava Fresla koji su nakon nje predstavili nalaze višegodišnjih istraživanja „Ljudskih gubitaka u ratu u RH“ u kojem je obuhvaćen cijeli teritorij naše zemlje. Također se zahvalila svim predstavnicima udruga s pakračko-lipičkog područja koji su pomogli u prikupljanju podataka na ovom području ili volonterski sudjelovali u prikupljanju podataka s istraživačima.

Documenta je ovo istraživanje započela kako bi se dokumentirala sudbina svih ubijenih i nestalih tijekom Domovinskog rata u RH, a Documenta je osnovana s ciljem čuvanja uspomene na sve stradale tijekom Domovinskom ratu. „Smatramo kako su potpuno istraživanje svih žrtava Domovinskog rata trebale već dosad napraviti državne znanstvene ustanove po narudžbi Vlade RH. Razlog zašto Vlada RH nije poduzela ovakvo istraživanje preko svojih znanstvenih ustanova je nedostatak političke volje.“, rekla je Teršelić.

S područja Zapadne Slavonije izgubljeno 2.183 ljudska života

Voditelj istraživačkog tima Rašković rekao je kako je istraživanjem obuhvaćeno cijela Hrvatska, a do sada su prikupili i obradili podatke o žrtvama rata za cijelu Slavoniju, Baniju, Kordun i dio Like, a još je preostalo provesti istraživanje u ostatku Like i Dalmaciji te kako su najbolje podatke prikupili na području Zapadne Slavonije na čemu se zahvalio svim volonterima koji sudjelovali u prikupljanju podataka s našeg područja. Od ukupno 14.569 evidentiranih žrtava rata na dosad obuhvaćenom teritoriju RH na području Zapadne Slavonije odnosno osam općina prema ustroju iz 1991. godine evidentirano je 2.183 žrtva. Na području ovih osam općina među kojima je i područje nekadašnje općine Pakrac istraživači su uspjeli dobiti potvrdu od člana obitelji i poznanika žrtve za 44% slučajeva, a preostalih 56% žrtava evidentirano je samo na temelju više popisa i baza podataka koji su korišten kao izvori.

Poginulo ili nestalo 484 ljudi tijekom Domovinskog rata koji su rođeni na pakračko-lipičkom području

Detaljniju analizu prikupljenih podataka o žrtvama predstavio je Fresl. Istraživanjem su uspjelo prikupiti za 73% žrtava s područja osam nekadašnjih općina iz Zapadne Slavonije podatke o etničkoj pripadnosti. Najviše žrtava su bili Hrvati, 871, zatim slijede Srbi, 641, pa pripadnici ostalih nacionalnih manjina.

Polovina žrtava bili su vojnici, 37% su civilne žrtve, 7% žrtava imalo je dvostruki status, a za 6% nisu uspjeli dobiti informaciju od 2.183 žrtve. Na području Grada Pakraca i Grada Lipika odnosno nekadašnje općine Pakrac evidentirano je 484 žrtava tijekom Domovinskog rata.

„Osjetno veći udio u žrtvama s pakračko-lipičkog područja čine civili nego je to bilo na području ostalih općina u Zapadnoj Slavoniji.“, naveo je Fresl dodavši kako će istraživači i dalje ostati na našem području kako bi im se svi građani s ovog područja koji imaju podatke o žrtvama rata mogli obratiti.

Nakon predstavljanja rezultata istraživanja od prisutnih građana i predstavnika udruga bilo je raznih reakcija. Par reakcija građana bilo je negativnog karaktera gdje su građani izjavili kako su prezentirani podaci samo statistike i brojke, a ne govore ništa novo što bi pomoglo rasvijetliti sudbine nestalih za kojima se još traga. Ali bilo je i onih koji su prihvatili poziv Documente te su ostali nakon predstavljanja kako bi podatke o svojim članovima obitelji dali predstavnicima Documente kako bi im pomogli u podnošenju svojih zahtjeva Uredu za zatočene i nestale RH kojeg vodi pukovnik Ivan Grujić.

Hrvatska ima novaca za istraživanje grobnica iz dva Svjetska rata, a nema za žrtve iz Domovinskog rata

Lipičanin Dragan Klaić-Miškec pokazao je potvrdu o mjestu gdje je pokopana njegova majka, Terezija Klaić, od vlasti iz Banja Luke u Bosni i Hercegovini, ali pukovnik Ivan Grujić iz Ureda za zatočene i nestale RH nekoliko puta odbio je njegov zahtjev da RH snosi 40.000,00 kuna troškova za ekshumaciju posmrtnih ostataka i prijevoz do granice s Hrvatskom. „Hrvatska ima novaca za iskapanje žrtava iz Prvog i Drugog Svjetskog rata, a za njegovu majku i ostale žrtve iz Domovinskog rata nema.“, rekao je Dragan Klaić-Miškec. On kao i još nekoliko prisutnih građana ostavili su svoje podatke predstavnicima Documente nakon predstavljanja.