Ne dopustiti da se čagljevi previše rasprostrane

Prvi je odgovorio prolaznik koji je također lovočuvar jednog lokalnog društva s pakračko-lipičkog područja.

„Problem treba riješiti država u skladu sa zakonom i suradnjom s domicilnim lovcima na području gdje se pojavljuju čagljevi.“, odgovorio je Franjo Širac, umirovljenik iz Prekopakre, i dodao „Čagljevi su štetočine, oni su iz porodice zvijeri. Velike su štetočine, čak veće od vukova. Čine veliku štetu na srnećoj divljači, muflonskoj i svima ostalima. Na zecu koji nam se lijepo obnovio u ovom kraju napravio je štetu.“

Sa stajališta dugogodišnjeg iskusnog lovca Širac je dao komentar načina postupanja državnih službi prema drugoj vrsti divlje životinje koja se isto smatra štetočinama „Kad se država uplitala i spašavala nešto od divljih životinja, u zadnje vrijeme su to bile lisice, cijepila ih je te ih sad ima sve više. Sada su nam nestali fazan i zec koji se tek obnovio. Zec nam je počeo nestajati zato što ima previše lisica.“

Dok smo razgovarali s Franjom Šircem njegov sugovornik s kojim je prije našeg upita razgovarao nakon što nam je Širac dao izjavu dobacio je kako jedino poznaje Čaglja iz Donjeg Čaglića, odnosno Vladu Matijevića-Čaglja.

Na ovo pitanje odgovorila su još dvojica prolaznika.

„Čuo sam da su se pojavili premda ga osobno nisam vidio. To spada u domenu lovačkih društava i oni se s time trebaju pozabaviti.“, odgovorio je Ante Propadalo, umirovljenik iz Dobrovca, i dodao „Nemam ništa protiv odstrjela čagljeva, to je posao stručnih službi. Ako bi se ostavilo kojeg ne bi bilo loše, ali ne treba ga pustiti da se previše rasprostrani.“

„Trebali bi se lovci time pozabaviti jer su najbliži i imaju priliku riješiti taj problem. Ne moraju ih nužno ubijati nego da ih uhvate ili nešto slično.“, odgovorio je Zlatko Ivanić, gradski službenik iz Pakraca, i dodao „Lovci bi trebali sprječavati čagljeve da ne prave štetu jer su im najbliži. Tko bi umjesto lovaca išao u šumu ili drugdje gdje se pojavljuju paziti da ne prave štetu.“