Predavanje o obljetnici revolucije i junačke borbe za slobodu

Ustanak protiv sovjetske prevlasti trajao je  od 23. listopada do 10. studenog 1956. godine. Vođa pobune bio je mađarski premijer i reformist Imre Nagy. Studenti i radnici izašli su 23. listopada 1956. na ulice Budimpešte, kako bi prosvjedovali protiv staljinizma i prisutnosti sovjetske vojske. Do tada vladajući socijalistički režim raspao se za manje od tjedan dana, upravo iz razloga što nije imao nikakvog uporišta u narodu, već samo u komunističkoj partiji i Crvenoj armiji koja se povukla. Tijekom nekoliko dana slobode, kada je stanovništvo živjelo punim plućima, posvuda u gradu uništavali su se simboli komunizma. Nova mađarska vlada počela je provoditi oslobađanje društva od socijalizma te je najavila kako želi istupiti iz Varšavskog pakta i proglasiti neutralnost. Takve promjene bile su predrastične za Kremlj i ortodoksne komuniste u Mađarskoj. Partijski sekretar János Kádár napustio je Budimpeštu i na istoku zemlje osnovao tzv. radničku revolucionarnu vladu te pozvao sovjetske trupe da pruže bratsku pomoć. Sovjeti su 4. studenoga ušli u Budimpeštu. Započele su neravnopravne borbe između sovjetskih tenkova i boraca za slobodu naoružanih samo lakim i improviziranim naoružanjem. Grad je bio teško oštećen, a ubijeni su i ranjeni desetci tisuća Mađara. Na tisuće ih je uhićeno i deportirano u SSSR. Oko 250 000 disidenata prebjeglo je preko najbliže granice, u Austriju ili Jugoslaviju. Mađarski ustanak pokazao je kako se socijalizam i komunizam u Europi ne mogu održati samo pomoću propagande, već je potrebna i uporaba sile i zastrašivanje običnog čovjeka. Ovih dana Mađari se prisjećaju hrabrih ustanika za slobodu koji su položili svoj život u neravnopravnoj borbi s komunistima i okupatorima.

Izvor: pkcmknjiznica.wordpress.com