Koncert Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda

Prije početka samog koncerta, svečani skup su pozdravili gospodin Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, gospodin Zdravko Mikolić, direktor tvrtke Itema d.o.o. i gospodin Stjepan Šarac, raniji dugogodišnji član Orkestra. Valja podsjetiti kako je u Zagrebu 1992. održan dobrotvorni koncert Društvenog orkestra i maestra Igora Gjadrova za obnovu Lipika i Pakraca, a dvije godine kasnije ovaj ansambl je bio prvi koji je nastupio u razrušenom Lipiku.

Hrvatski glazbeni zavod

Hrvatski glazbeni zavod najstarija je glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj, osnovana 1827. u Zagrebu kao društvo ljubitelja glazbe (u javnosti poznato kao Musikverein), a do danas neprekidno djeluje kao udruga građana. HGZ je bio inicijator mnogih oblika glazbenoga života u Zagrebu: osnutka prve zagrebačke glazbene škole, organizacije koncerata, izdavanja skladbi hrvatskih autora, kao i skupljanja građe za  glazbenu knjižnicu i arhiv. Godine 1876. Hrvatski glazbeni zavod je izgradio svoju zgradu s prvom zagrebačkom koncertnom dvoranom izvanredne akustičnosti u kojoj se sve do danas održavaju ponajbolji  koncerti klasične glazbe.

Hrvatski glazbeni zavod je i jedan od stupova glazbenog amaterizma u nas. Dio njegovih članova muzicira u amaterskim ansamblima: Društvenom orkestru, Društvenom jazz orkestru, Društvenom komornom ansamblu te Društvenom zboru.

U posljednje vrijeme, Hrvatski glazbeni zavod pokreće i izdavačko - projekte (Sabrana djela Blagoja Berse) te priređuje interdisciplinarne susrete, a za svoje članstvo i širu javnost izdaje mjesečno glasilo HaGeZe.

Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda

Okupljanje glazbenih amatera u Društveni orkestar bilo je glavni povod osnivanju samog Musikvereina. Orkestar od oko 25 glazbenika prvi je put stupio pred javnost 18. travnja 1827. Pod ravnanjem Jurja Karla Wisnera von Morgensterna, tada najznačajnijeg zagrebačkog muzičara. Sljedećih nekoliko desetljeća bio je jedini orkestar koji je kontinuirano djelovao u Zagrebu. Osnovicu Orkestra činili su amateri gudači, a gotovo uvijek (pa tako i danas) bili su honorarno angažirani i profesionalni svirači. Zahvaljujući djelovanju glazbene škole HGZ-a, u rad orkestra sve su se više uključivali učenici i učitelji škole.

Prvi dirigent Orkestra bio je Wisner von Morgenstein, zatim je slijedio učitelj violine Antun Kirschhofer te dvije godine (1851-52) Vatroslav Lisinski. Među dirigentima u kasnijem razdoblju ističe se ravnatelj glazbene škole HGZ-a Ivan pl. Zajc.

U drugom razdoblju Društvenog orkestra (1922-1937) dirigenti su mu bili Vjekoslav Rosenberg-Ružić, Fran Lhotka, Boris Papandopulo i Rudolf Matz.

Na poticaj tadašnjeg predsjednika HGZ-a, liječnika Milana Žepića, Orkestar je ponovno osnovan 1954. Prvi dirigent bio je Mladen Jagušt, a od 1957. do 2005. Orkestar je vodio Igor Gjadrov, dugogodišnji profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji. Od 2005. do 2009. vodio ga je Marcel Bačić, predsjednik HGZ-a, a od 2009. do danas vodi ga DIRIGENT I SKLADATELJ, AKADEMIK  Zoran Juranić.