Uz važnu obljetnicu Bučja, aktivni na obilježavanjima civilnih stradalnika Domovinskog rata

Svake godine 16. siječanj prigodno se obilježi, a povezano uz tu aktivnost, 3. veljače članovi su sudjelovali u Staroj Gradišci na prigodnom programu zatvaranja logora Stara Gradiška i oslobađanja preostalih zatočenika logora Bučje koji su nakon oslobođenja Bučja krajem 1991. godine premješteni u bivši zatvor u Staroj Gradišci.

Članovi UCISDR-e sudjelovali su i na niz drugih obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata na području Lipika, Pakraca i županije, a aktivni su i u radu krovne Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Republike Hrvatske pa je tako kao njihov predstavnik Dinko Miovec protekle godine od 19. do 22. lipnja boravio u Sarajevu gdje je sudjelovao u radu Međunarodne komisije za nestale osobe na razini bivše Jugoslavije. Sudjelovali su i u obilježavanjima u njihovoj organizaciji, 21. svibnja "Djeca poginula u Domovinskom ratu" u Slavonskom Brodu te 30. kolovoza na "Danu nestalih osoba" u Vukovaru uz suorganizatore Udrugu obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Hrvatski Feniks čija je predsjednica Jasna Jug kao posebna gošća pozdravila skupštinu u Pakracu te napomenula kako bi se mogli organizirati po skupinama gdje bi se svaka posvetila jednom problemu nestalih.

Po prvi put udruga je sudjelovala i u obilježavanju "Žrtve Baćina nisu zaboravljene" komemoracije upriličene 21. listopada prigodom obilježavanja 25. godišnjice smrtnog stradanja 56 nevinih civila ubijenih u Baćinu kod Hrvatske Dubice i pokopanih u drugoj po veličini masovnoj grobnici u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

UCISDR-a PSŽ broji 43 člana, a od osnivanja 1995. godine do danas imaju 33 umrlih stradalnika koji su do smrti bili članovi udruge, prisjetio se u svom izvješću Miovec.  

U raspravama istaknula se potreba zakonskih izjednačavanja prava civilnih invalida Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a pojedini članovi izjasnili su se u vezi problema s kojima se susreću. Jedan takav slučaj primjerice odnosi se na Rezu Klaić koja je ranjena u Lipiku, odvedena u Banja Luku gdje je umrla, a sin koji posjeduje sve papire i zna se točno gdje je pokopana, zamolio je da mu se nekako pomogne u rješavanju ovog problema kako bi posmrtne ostatke vratio u Lipik jer problem je skupoća samog postupka budući da Bosna i Hercegovina za iskop, DNA analizu i dovoz do hrvatske granice traži 40 tisuća kuna.

U ime gradonačelnice Pakraca skup je pozdravio Marijan Širac koji se posebno zahvalio članovima udruge na svemu što su radili po pitanju logora Bučje te im poželio uspješan rad. Isto je poželio i u ime gradonačelnika Lipika, njegov zamjenik  Slobodan Katunar koji je rekao kako je jako bitno obilježavanje Bučja, pogotovo dok imamo neriješene sudbine još 22 zatočenika zajedno s doktorom Ivanom Šreterom.
Dožupan Ferdinand Troha u svom govoru pokušao je vizualizirati stradanja i žrtvu, te rekao kako trebaju biti ponosni na ono što su prošli i napravili, kako su dignuli obilježavanje Bučja na dostojnu razinu no smatra da se to treba još i više otvoriti javnosti i da Hrvatska još uvijek ne zna što je sve tamo bilo i kroz što su ljudi prolazili.