Produžit će se javna rasprava na urbanističke planove

Došli su tako ljudi koji uistinu trebaju riješiti svoje probleme, vidno uzbuđeni, preplavljeni emocijama i gorčinom, isto tako i lokalni političari, većinom oporbe u Gradskom vijeću koji su prikupljali političke poene. Došli su ljudi realnih zahtjeva, kao i oni željni samopromocije.   

S druge strane sjedio je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, voditeljica Odsjeka za pravne poslove, graditeljstvo i komunalne djelatnosti Irena Tutić zadužena za koordinaciju aktivnosti donošenja urbanističkih planova te arhitekt Zoran Hebar i direktor Darijen Belec iz Urbanističkog zavoda Grada Zagreba koji je izradio prijedlog urbanističkih planova.

U tom kontekstu treba promatrati i razgovor koji je često bio nekonstruktivan i u kojem su se izmjenjivali govornici, pljeskalo se više puta na ovoj tribini, a arhitekt Hebar imao je ne čestu priliku odgovarati na postavljena pitanja. Na probleme kao što je sporna prenamjena zemljišta kod Osnovne škole Lipik, stanovnika Školske ulice i Ulice Alojzije Stepinca od kojih je poteklo nezadovoljstvo pa u konačnici i ovolik interes za javnu raspravu, ponuđeni su prijedlozi od strane izrađivača u prvih pola sata dvosatne rasprave. Hebar je predložio rješenje da se sporna lokacija ne stavi kako je predloženo u javnu, već mješovitu i stambenu namjenu, a da se buduća gradnja vrtića ne predvidi nigdje posebno, već kad se steknu uvjeti da se u odredbe provođenja plana navede da se može graditi u zoni škole, odnosno u zoni tzv. mješovite namjene gdje bi se definirala maksimalna veličina parcele. Na primjedbe stanovnika koji žive u dodiru s perivojem na rubu Ulice Marije Terezije i oko Željezničke stanice gdje bi se trebala graditi nova prometnica, a gdje bi bilo potrebno rušiti tri kuće, predloženo je da se preispita vođenje trasa i drugih javnih sadržaja da se ne ruše kuće.

No neki se nisu dali smesti i dalje su iznosili svoju viziju grada kojem ne treba novi vrtić, pa ni u idućih sto godina, kojem ne trebaju nove prometnice, nove stambene zone. Dominantni u raspravi bili su pri tom Josip Šuprina kao i predstavnici Živog zida, Dalibor Teodorčević iz Starog Majura, koordinator ŽZ za Pakrac i Lipik, Damir Janeš, predstavnik ŽZ Požege i Matija Matić iz Živog zida Zagreb, a potonji je imao nekoliko poruka za "lokalnog šerifa" kako je prozvao Kasanu, navodeći da će ako se ovo donese proširiti raspravu na saborsku govornicu. Vidjelo se da predstavnici Živog zida ne razumiju pretjerano proceduru i zakone, na što ih je arhitekt Hebar uputio, no rado bi, političkim žargonom rečeno, Kasaninu glavu kao trofej ponijeli u Zagreb.

Gradonačelnik Kasana više je bio u ulozi moderatora rasprave pokušavajući smiriti tenzije i dati svim zainteresiranima riječ, a kako je zaključno rekao suzdržavao se i namjerno nije želio puno pričati te mu je žao što se ovakav skup uvijek iskoristi za političku promidžbu. Glavni prijedlog u konačnici od građana je išao u smjeru produženja javne rasprave za još mjesec dana, što će se u konačnici i ostvariti, o čemu ćemo vas izvjestiti posebnim člankom.

Upitan za izjavu nakon rasprave arhitekt Zoran Hebar nam je rekao "Ljudi su vidjeli da se planira nešto na njihovim zemljištima što njima ne odgovara, bez obzira radi li se o vrtiću, parku, rekreaciji i slično. Osjetili su se ugroženi i onda je najbolji način da se to spriječi jedan "atak" na one koji to predlažu ne bi li se o tome ozbiljno razgovaralo. Sad smo imali još jednu priliku o tome razgovarati i mislim da smo blizu toga da nađemo jedno rješenje koje će biti zadovoljavajuće ako ne za sve, onda barem za većinu stanovnika koji su se bunili. Druga stvar, nemojte zaboraviti, mi sad radimo tu javnu raspravu u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore i zato se javljaju predstavnici raznih stranaka sa željom da jedni druge destabiliziraju, no s tim se ne želim opterećivati i to neće utjecati na naš posao.".
"Također, za ljude što se bune recimo da ništa nije ugroženo. Plan je samo plan, neka vrsta vizije i smjernice za budući razvoj i nešto što omogućuje kad se za to steknu uvjeti da se nešto i realizira. U cijeloj državi je zapravo intencija da se takva mjesta, kao što je Lipik, a on ipak nije jedno selo kako je netko tu rekao, s jednim konceptom pokuša usmjeravati u razvoj. Da ne spominjemo sad park, bolnicu, hotel i ostalo, ali ako je to kvalitetno planirano, zašto ne bismo mogli planirati kvalitetno nešto malo izvan toga.", zaključio je na kraju arhitekt Zoran Hebar odgovorni voditelj izrade urbanističkih planova uređenja grada Lipika.