Nove kolumne na temu povijesti i poljoprivrede  

Nakon što je u prosincu dovršeno objavljivanje feljtona Siniše Njegovana Stareka o prošlosti našeg područja, za buduću suradnju i vjernost sličnoj temi angažirali smo novog suradnika, arheologa Krešimira Vaceka iz Pakraca. Očekivano, teme o kojima će pisati kroz naredno vrijeme tiču se dalje povijesti lokaliteta lipičkog područja, a nekoliko uvodnih rečenica o sebi i onom što će ponuditi na stranicama našeg lista te na portalu, uputio je i sam kolumnist:

 „Lijep pozdrav svim čitateljicama i čitateljima. Izrazito motiviran potrebom proširenja spoznaja o našoj zajedničkoj prošlosti, koja je bila sve samo ne monotona, želim tintom popuniti nekoliko redaka ovog i nekoliko budućih brojeva lipičkog Compasa kako bih razjasnio ishodište svih ovih težnji.

Ime mi je Krešimir Vacek, već niz godina voditelj sam arheoloških istraživanja na području administrativnih jedinica grada Pakraca i grada Lipika i mogao sam iz prve ruke svjedočiti da je naša povijest sve samo ne ne-zanimljiva. Možda je teško pojmiti da nekoliko mrlja u zemlji može ispričati poveliku priču, ali doista može. Gorka realnost ide i u drugom smjeru, nažalost. Naši životi, odnosno vrijeme provedeno na ovome svijetu za sobom može ostaviti razna djela, u boljem slučaju knjige, filmove, snimke, spomenike, ponekad anegdote ili čak samo spominjanje naših imena od strane budućih potomaka.

Poneki ostave genetski potpis za svoju budućnost, a drugi materijalna djela. No ipak, sve sa površine nestane. Iako nakon nekoliko desetaka godina ostaju još temelji i spomenici, nakon tisuće godina jedini znamen vidljiv je kroz svijet arheologije. Vrlo brzo ću Vam pokušati prenijeti svijet rekonstruiran “Riječju o starom” archaios logos, znanosti o predmetima minulih vremena.

Nažalost, nisu sva vremena ostala zauvijek zapamćena. Snažna industrijalizacija, građevinski projekti počevši od 1950. rezultirali su brojnim trajnim brisanjima groblja, utvrda i lokaliteta od iznimne važnosti. Moderna vremena i danas nose slične rizike, ali je slovo zakona i moderna tehnologija omogućili su pronalaženje i očuvanje ovih zapisa u zemlji. Ostaje na nama, arheolozima pronaći ove „zapise” i pročitati ih. Teško breme materijalne povijesti na žalost, ne može nositi samo struka. Svi mi, kao baštinici te ostavštine nosimo potrebu za njezinim očuvanjem. Izniman interes građana ovih godina uvelike je pozitivno utjecao na pronalazak brojnih lokaliteta i njihovo očuvanje. Brojne lokalne anegdote razmrsile su nepoznanice o brojnim napuštenim grandioznim djelima arhitekture. Ne, znanost o starome nije zabava. Proučavanje arhaičnog je misija koja zahtjeva odricanje i upornost. Očuvanje starog nije samo očuvanje spomena naših predaka nego poštivanje žrtve brojnih minulih generacija koje su dale obol života na ovome svijetu, kako bi mi danas živjeli puno kvalitetnijim životom, gdje smrt postepeno iščezava kao sveprisutan pojam. Stoga, naučimo nove generacije, ne samo očuvaju naš spomen, nego i nauče sve buduće pridonijeti zajedničkoj budućnosti“.

U svijetu koji se brzo mijenja, važno nam je donositi sadržaje koji su bliski svakodnevici naših čitatelja. Zato vam nakon Krešimira Vaceka predstavljamo i Snježanu Sabo, novu suradnicu Compasa. U nadolazećim brojevima baviti će se temama koje dosad nisu bile pretjerano zastupljene u našem časopisu – poljoprivredom, životom na selu i izazovima s kojima se susreću oni koji žive i rade od zemlje. To su područja koja imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu i očuvanju tradicije.

Snježana Sabo, Daruvarčanka s bogatim iskustvom u medijima, marketingu i turizmu te interpretatorica baštine, svakog će mjeseca u našem mjesečniku i na portalu pisati tekstove posvećene poljoprivredi i životu na selu. Njezini tekstovi oslanjat će se i na vlastito iskustvo rada na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Po struci je magistra ekonomije, s dugogodišnjim iskustvom u realnom sektoru, a kontinuirano se educira u područjima poduzetništva, turizma i interpretacije baštine. Slobodno vrijeme provodi radeći na svom OPG-u, što njezinim pričama daje autentičnost i praktičnu vrijednost.