Četiri vrijedna dimnjačara skrbe o 6500 dimnjaka

Dimnjak je neizostavan dio svakog doma, a njegov ispravan rad ključan je za sigurnost svakog kućanstava. Pravilno održavani dimnjaci sprječavaju požare, smanjuju rizik od trovanja ugljičnim monoksidom, uzročnikom gotovo 30 smrti godišnje u Hrvatskoj, ali i osiguravaju efikasnost grijanja u cjelini. Ipak, malo tko razmišlja o tome tko i kako brine da se u njemu ne nakupljaju čađa, garež i potencijalno po život opasni plinovi.

Na području Lipika i Pakraca taj posao obavljaju četvorica vrijednih djelatnika dimnjačarske službe u okviru tvrtke „Komunalac“ Pakrac, koji kroz sustavne preglede i čišćenje održavaju dimovodne sustave u čak 6.500 kućanstava, uključujući i stanove u višestambenim zgradama, raspoređenih na potezu od Ribnjaka do Badljevine.

O funkcioniranju ove službe koju je Komunalac ciljanim ulaganjima doveo na visoku razinu, njezinim izazovima i specifičnostima razgovarali smo s direktorom Komunalca Josipom Bišćaninom, voditeljem dimnjačarske službe Mariom Komljenovićem te samim dimnjačarima, od kojih su dvojica školovani majstori, a dvojica stručno osposobljeni putem tečaja.

Sustavni pristup dimnjačarske službe

„Dimnjačarska služba Komunalca Pakrac sastoji se od četiri dimnjačara – dvojice majstora, Stjepana Fehera i Marija Varata te dvojice stručno osposobljenih dimnjačara, Marija Savija i Gorana Dušeka. Iako u javnosti postoji percepcija da dimnjačari rade samo dva mjeseca godišnje, stvarnost je sasvim drugačija. Oni neprekidno obilaze teren, prvo prije sezone grijanja kako bi obavili temeljite preglede, a zatim i sredinom sezone, što je propisano Općim uvjetima o radu dimnjačarske službe“, objašnjava Komljenović.

Prema propisima, nastavlja, svaki korisnik (vlasnik domaćinstva) dužan je barem jednom godišnje napraviti redovan pregled dimovodnog sustava, ali ta praksa kod nas još uvijek nije u potpunosti zaživjela. Dimnjačar po obilasku ostavlja obavijest, a korisnik u roku od osam dana može zatražiti pregled. Cijene usluga variraju ovisno o složenosti pregleda i kreću se od desetak eura naviše, a sve točne cijene javno su dostupne na internetskim stranicama Komunalca.

Izvanredni dolazak dvostruko skuplji

„Dvaput godišnje nudimo uslugu redovnog pregleda, a ako domaćin odbije, u dimnjačarsku se knjigu uvodi zapis  o odbijanju. No, u slučaju kvara ili incidenta kod onih koji odbijaju redovan pregled, izvanredni izlazak na teren naplaćuje se po posebnoj tarifi, koja je u pravilu više nego dvostruko skuplja. Razlozi tome, među ostalim, leže ponajviše u remećenju redovnog rasporeda obilazaka koji je unaprijed planiran, što nam onda stvara organizacijske probleme", govori Bišćanin, apelirajući na sve da ne podcjenjuju redovnu provjeru ispravnosti dimovodnih sustava. Također, sve zainteresirane upućuje da informacije o terminima i(li) narudžbe dimnjačara vrše isključivo preko službe, putem telefona: 034/411-225.

O iskustvima s terena, skromni momci u crnim dimnjačarskim odorama nisu previše pričali. Tek da je vidljiv porast svijesti kod građana o prevenciji ove vrste i sve je više onih koji pristaju na ponuđeni redovan pregled.

„Neki idu tako daleko da nam ostavljaju i ključ od kuće, ako rade ili možda nisu u mogućnosti biti prijepodne kod kuće, kako bismo pregledali dimnjak“, govore i kažu da se ljudi ne žale pretjerano na cijene. „Sigurnost i miran san nemaju cijenu“, govori nam dimnjačar Mario Varat.

Nadovezuje se Stjepan Feher i navodi da se dnevno pregleda između 8 i 12 domaćinstava, ovisno o stanju. Osim u kućanstvima, posebna pažnja posvećuje se dimovodnim sustavima u stambenim zgradama, gdje su najčešće u upotrebi plinska trošila. Dimnjačari brinu o njihovom održavanju te osiguravanju dovoljne količine svježeg zraka unutar stambenih jedinica. Također, nadziru sve sustave povezane s dimnjacima, uključujući atmosferske plinske bojlere, dok fasadni bojleri koji nisu spojeni na dimnjak ne spadaju u njihovu nadležnost.

Digitalizacija i elektronički karton vlasnika

"Početkom 2022. godine, nakon više godina, ponovo su uvedeni sustavni obilasci domaćinstava, ranije smo radili samo po pozivu. Danas, od ukupno 6.500 domaćinstava, gotovo polovica korisnika prihvaća redovne preglede", zadovoljan je Komljenović, a pojačan i efikasniji terenski rad dimnjačarske službe vidljiv je i po kretanju broja izdanih računa za izvršene usluge kroz posljednjih 8 godina. Dok je 2018. godine izdano samo 664 računa, taj broj je kontinuirano rastao pa je tako 2022. godine izdano 1500, 2023. godine 1900, dok je u, netom završenoj, 2024. bilo 2100 izvršenih i fakturiranih usluga.

„Kako bi se povećala učinkovitost i transparentnost rada, podaci s terena iz dimnjačarske knjige se digitaliziraju u sustav Komunalca. Tako nastaje elektronički karton korisnika, koji osim evidencije izvršene ili odbijene usluge, sadrži detaljan pregled svih obavljenih inspekcija, uključujući eventualne nedostatke i poduzete mjere u tom domaćinstvu“ pokazuje nam Komljenović digitalnu mapu lipičko-pakračkog područja s precizno obojanim područjima.

Ulaganja u opremu i stručnost

Kako bi poboljšao kvalitetu ove usluge, Komunalac je posljednjih godina znatno ulagao u dimnjačarsku službu. Uz financiranje prekvalifikacije dva lica u dimnjačare te polaganja majstorskih ispita za dvojicu postojećih dimnjačara, osigurana su i dva nova vozila te dva kompleta suvremene opreme poput analizatora dimnih plinova i kamera za inspekciju dimnjaka. Također, uvođenjem spomenute digitalizacije omogućena je efikasnija organizacija rada i brža evidencija pregleda.

Prostora za poboljšanja ima, ali…

Da ulaganja nisu bila uzaludna, potvrdila su i terenska izvješća. Premda se udio redovitih pregleda značajno povećao, još uvijek postoji prostor za napredak. Kada bi svi korisnici pristali na redovan godišnji pregled, priznaje Komljenović, Komunalac bi morao dodatno povećati broj dimnjačara kako bi mogao ispoštovati obveze.

Činjenica jest da svijest o važnosti redovitih pregleda dimnjaka raste, ali još uvijek postoji dio građana koji ovu obavezu doživljava kao nepotreban trošak. Možda je vrijeme da i oni shvate da dimnjačar nije simbol sreće, već nužna sigurnosna služba. Umjesto da ih vide kao saveznike u zaštiti doma, mnogi ih doživljavaju kao trošak koji bi radije izbjegli.

„Kad ljudi danas vide dimnjačara, umjesto za dugme, hvataju se za glavu“, kažu dimnjačari kroz smijeh, svjesni da njihova prisutnost često znači dodatnu obavezu za vlasnike kuća. No upravo ta obaveza, uz mali trošak, donosi dugoročnu sigurnost – ili čak spašava život.