U Multikulturalnom centru otvorena izložba posvećena Lipičanki Štefaniji Papailiopulos

Izložba "Put humanosti" posvećena Štefaniji Papailiopulos, odnosno kako su ju zvali, sestra Ani, otvorena je 6. svibnja u prostoru lipičkog Multikulturalnog centra, a okupila je brojne uzvanike iz društvenog i javnog života Lipika, ali i Republike Hrvatske, među kojima su bili i Dragan Jelić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije (SAFU), ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević te Ferdinand Troha, požeško-slavonski dožupan.

Ova je izložba održana u sklopu programa kojim je jučer u Lipiku započelo obilježavanje Svjetskoga dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca i Tjedna Crvenoga križa u našoj zemlji, a otvorili su je Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, prim. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa i Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika.

Upravo je gradonačelnik Kasana ovom prigodom istaknuo kako znatan dio Lipičana nije bio upoznat s činjenicom da je njihova sugrađanka putem humanosti dala tako veliki obol hrvatskom sestrinstvu i zdravstvu, ističući se svojim predanim radom. Izrazio je duboku zahvalnost svima koji su aktivno sudjelovali u bogatom cjelodnevnom programu, naglašavajući iznimnu važnost uloge Crvenog križa.

"Kada smo krajem prošle godine otvorili ovu izložbu u Zagrebu, shvatili smo da je to bila prva, i u to vrijeme jedina, izložba posvećena medicinskim sestrama u Republici Hrvatskoj. Osjećali smo se iznimno počašćeno, ali i ponosno. Odlučili smo proširiti njezin doseg i u Lipiku. Zašto baš Lipik, pitali su se mnogi? – Zato što je Lipik oduvijek bio avangarda, ispred svog vremena", rekla je Marina Pinjagić Telak, idejna začetnica, organizatorica i kreativna snaga iza ove izložbe. Ona je zahvalila svima koji su došli na ovu izložbu u Lipik, a bilo je i onih koji su došli čak iz Zagreba.

Do 27. svibnja ove godine svi zainteresirani mogu pogledati izložbu u Lipiku.

Izložba je posvećena medicinskoj sestri Štefaniji Papailiopulos koja je svojim predanim, požrtvovnim, profesionalnim i iznimno empatičnim radom, ostavila dubok trag u hrvatskom sestrinstvu i zdravstvu općenito, posebice u ruralnim zajednicama diljem Hrvatske.

Štefanija je rođena u Lipiku 1886. godine u obitelji Breitwieser. Od ranog djetinjstva pokazivala je interes za pomaganjem drugima, odrastajući uz oca liječnika te četiri sestre i brata. Udala se za Konstantina Papailiopulosa te 1910. godine dobila sina Ivana.

Već se na samom početku Prvog svjetskog rata sestra Štefanija prijavila kao dobrovoljna bolničarka u bolnicu Crvenog križa u Lipiku, a za požrtvovan rad odlikovana je 1916. godine Srebrnom počasnom medaljom Crvenog križa. Želja da radi kao bolničarka i u miru ispunila joj se 1923. godine kad je primljena u tadašnju Školu za sestre pomoćnice na Mlinarskoj cesti u Zagrebu. Nakon diplome 1925. godine dobila je Rockefellerovu stipendiju kojom joj je omogućeno stručno usavršavanje u Kanadi. Ovo iskustvo obogatilo joj je znanje i otvorilo nove perspektive za njezinu profesionalnu budućnost.

Nakon povratka sa stručnog usavršavanja 1926. godine povjereno joj je da u okviru socijalno-medicinskog rada organizira higijensko-domaćinske tečajeve. Prvi tečaj održan je u prosincu 1926. godine u Mraclinu, nedaleko Velike Gorice. Uvidjevši loše socijalne uvjete života, slabo obrazovanje stanovništva, kao i znanje o higijeni, u Mraclinu je osnovana prva zdravstvena stanica za održavanje takvih tečajeva.

Tečajevi su bili usmjereni na mlade osobe, a odnosili su se na održavanje njege dojenčadi i male djece, pravilnu pripremu hrane i načine kuhanja, kao i održavanje čistoće kuhinjskog i pribora za jelo. Sami tečajevi bili su prilagođeni pojedinim običajima i prilikama na selu. Sestra Štefanija održala je čak 732 zimska tečaja tijekom petnaest godina, a kroz ove iznimno važne edukativne aktivnosti utemeljila je osnove zdravog života u ruralnim područjima te je obučila 5.873 žena. Aktivnosti su se održavale u okviru seljačkih sveučilišta i higijensko-domaćinskih tečajeva na području gotovo cijele Hrvatske tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća i nakon Drugog svjetskog rata.

Prenoseći svoj nevjerojatni entuzijazam i na druge medicinske sestre, sestra Štefanija uskoro je imala osposobljenu cijelu ekipu sestara koje su zajedno s njom podizale zdravstvenu svijest stanovništva. Tečajevi su održavani zimi, dok je u ljetnim mjesecima sestra Štefanija vodila ženske tečajeve na Seljačkom sveučilištu pri Higijenskom zavodu u Zagrebu.

Hvalevrijedan rad sestre Štefanije nije prošao nezapaženo te joj je 1933. godine Međunarodni odbor Crvenog križa dodijelio prestižnu medalju "Florence Nightingale", za volonterski rad u Crvenom križu tijekom Prvog svjetskog rata, iznimni rad i predanost zdravstvenom prosvjećivanju i dobrobiti ruralnih zajednica.

Štefanija Papailiopulos preminula je 1958. godine u Zagrebu. Njezino nasljeđe nesebične službe humanosti i dan danas živi kroz profesiju medicinskih sestara koje je nadahnula da nastave njezin plemeniti rad. Duh i entuzijazam za poboljšanjem zdravstvene svijesti ruralnih zajednica baština su ove iznimne žene, te nepresušna inspiracija za buduće generacije.

Ova izložba posvećena je sestri Štefaniji Papailiopulos, istinskoj junakinji humanosti, ljudskosti, čovječnosti, ali ponajviše junakinji zdravstva i sestrinstva koja je ostavila trajan trag i neprocjenjiv doprinos boljem životu ljudi u ruralnim područjima Hrvatske.

Izvor: Hrvatski Crveni križ