Slavonsko-baranjski logopedi podižu svjesnost o afaziji

Sastanak je započeo uvodnim govorom pomoćnika ravnatelja Toplica Lipik, Darkom Kelemenom, koji je istaknuo važnost edukacije i podrške osobama s afazijom te potrebu za multidisciplinarnim pristupom u njihovom liječenju.

Kao nekadašnji dugogodišnji ravnatelj, Darko Kelemen se prisjetio kako je zahvaljujući izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, logopedska djelatnost  postala i nominalno jedna od djelatnosti lipičkih Toplica te općenito priznata zdravstvena djelatnost 2019. godine. Stoga je naglasio kako se Toplice Lipik ponose svojim logopedima koji su važan, a statusom djelatnosti i ravnopravan dio rehabilitacijskog procesa.

Tema afazije dublje je razrađena u predavanjima dvoje stručnjaka u području logopedije, koji su zaposleni u Toplicama Lipik. Mateja Visković, magistra logopedije, i Snježana Kligl, također magistra logopedije, istaknule su važnost dijagnostike i rehabilitacije afazije, s posebnim osvrtom na njihovo iskustvo u Toplicama Lipik. Naglasile su da afazija nije samo jezični poremećaj, već može značajno utjecati na različite aspekte komunikacije i kvalitete života pacijenata.

Nakon toga, Lucija Šušak, magistra logopedije, govorila je o logopedskoj terapiji afazije te istaknula važnost individualnog pristupa i rane intervencije kako bi se povećale šanse za uspješnu rehabilitaciju.

Dejan Tišljar, profesor logopedije, predstavio je koncept "Afazija za van" koji naglašava važnost informiranja i educiranja obitelji i skrbnika osoba s afazijom kako bi se uspostavila bolja komunikacija i podrška.

Sastanak je završen raznim temama i raspravama, a sudionici su istaknuli kako je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o afaziji te osigurati pravovremenu i kvalitetnu logopedsku terapiju za osobe koje se suočavaju s ovim izazovima.

Afazija je jedna od najrazornijih posljedica moždanog udara, i stoga je nužno da stručnjaci iz različitih područja zajedno rade kako bi osigurali najbolju moguću podršku osobama s afazijom.

Sastanak Slavonsko-baranjske podružnice HLD-a posvećen afaziji donio je vrijedne spoznaje i informacije te potaknuo daljnju suradnju u pristupu ovoj kompleksnoj jezičnoj teškoći odraslih osoba.

RAZUMIJEVANJE AFAZIJE

Snježana Kligl o teškoćama i terapiji

 

Snježana Kligl, mag. logopedije / Compas.hr 

• Možete li nam, molim Vas, objasniti što je afazija i koji su njezini glavni karakteristični elementi?

Naravno, afazija je stečeni jezični poremećaj koji se može manifestirati u svim jezičnim aspektima. To znači da osobe s afazijom mogu imati teškoće u fonologiji, morfologiji, semantici, sintaksi, i pragmatici, uključujući sve načine prijenosa informacija kao što su govor, pisanje i znakovni jezik. Osobe s afazijom mogu imati problema u razumijevanju govora sugovornika, u čitanju i pisanju, te u produkciji govora. Različite kombinacije ovih problema dovode do različitih tipova afazija.

• Koji su najčešći uzroci afazije i možete li nam reći nešto više o tome kako se afazija povezuje s moždanim udarima?

Najčešći uzroci afazije uključuju moždane udare, ozljede glave i tumore. Moždani udari su posebno značajan uzrok afazije, budući da se javljaju kod otprilike 40% pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar. Štoviše, kod polovice tih pacijenata jezične teškoće ostaju trajno. Afazija je stoga jedna od najrazornijih posljedica moždanog udara, jer značajno utječe na sposobnost komunikacije.

• Kako se afazija odražava na kognitivne i motoričke funkcije osobe?

Afazija može značajno utjecati na kognitivne i motoričke funkcije osobe. Kao posljedica oštećenja mozga, afazija je stečeni poremećaj komunikacije, ali može također djelovati na umanjene kognitivne funkcije, kao što su pažnja, pamćenje, i razmišljanje. Također, motoričke funkcije koje su važne za artikulaciju govora mogu biti pogođene.

• Kako izgleda terapija afazije, i kako se može pomoći osobama koje pate od ovog poremećaja?

Terapija afazije je složen i individualan proces. Cilj terapije je unapređivanje specifičnih jezičnih sposobnosti koje su pogođene oštećenjem mozga. Pristup terapiji mora biti isključivo individualan, prilagođen potrebama svake osobe. Vrlo je važno započeti terapiju što ranije, čak u akutnoj fazi, kako bi se povećale šanse za uspješnu rehabilitaciju. Uspješnost terapije ovisi o učestalosti i trajanju terapije, ali isto tako i o motivaciji samih osoba.

• Što biste poručili obiteljima i skrbnicima osoba s afazijom, te kako mogu pružiti podršku?

Obitelj i skrbnici imaju ključnu ulogu u podršci osobama s afazijom. Važno je educirati ih o prirodi afazije i savjetovati ih kako postupati s osobama s ovim poremećajem. Razumijevanje i podrška iz okoline igraju ključnu ulogu u procesu rehabilitacije. Potrebno je uvijek imati na umu kvalitetu života koju je osoba s afazijom imala prije bolesti, uključujući njezine svakodnevne aktivnosti, osobne karakteristike, obrazovni status, interese, tjelesne funkcije i okolinu.

• Na kraju, možete li nam reći više o radu u Toplicama Lipik i kako se tamo pruža podrška osobama s afazijom?

U Toplicama Lipik susrećemo pacijente s afazijom koji dolaze na stacionarnu rehabilitaciju kao posljedicu moždanog udara. Putem odobrenja HZZO-a, borave ovdje najmanje 21 dan, a ponekad i duže. Nakon boravka u našoj ustanovi, javljaju nam se za nastavak logopedske terapije kroz ambulantno liječenje. Ovdje pružamo integrirani pristup terapiji, uzimajući u obzir specifične potrebe svake osobe.