Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo

Katolički vjernici danas slave blagdan Velike Gospe kad mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju zemalja, uglavnom u Europi i Južnoj Americi.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i "Fidelissima Advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Marijanska svetišta u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Marijanska svetišta u svijetu

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu

Uznesenju Blažene Djevice Marije u Pakracu je posvećena župna crkva 1763. godine.

Tijekom povijesti je prošla puno mijena, napose njezin interijer koji je izvorno bio pravi primjer skladnog baroknog interijera ukrašenog oslikanim zidovima, drvenim oltarima, propovjedaonicom te vitrajima. Glavni oltar posvećen Blaženoj Djevici Mariji izradio je poznati kipar Franz Straub 1763. godine, a središnji dio oltara krasi Tizianova reprodukcija slike Uznesenja Blažene Djevice Marije. Jedna od posebnih vrijednosti crkve su svakako orgulje koje su rađene u poznatoj radionici Heferer (1900.). Nakon teškog stradanja u Domovinskom ratu većina inventara je danas obnovljena.