Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u Lipiku obilježen Dan antifašističke borbe
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe kod fontane staklenog lipicanca na južnom ulazu u Lipik gdje se nalazi spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata, zapaljene su svijeće i položeni vijenci u čast svih stradalih u tom tragičnom ratu koji se na području naše zemlje vodio od travnja 1941. pa sve do svibnja 1945. godine.
Obilježavanje Dana antifašističke borbe održano je u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pakrac-Lipik, a uz članove Udruge predvođene predsjednikom Darkom Derenjom, obilježavanju su nazočili predsjednik Županijske skupštine i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, zamjenik požeško-slavonske županice iz redova srpske nacionalne manjine Nikola Ivanović i zamjenica gradonačelnice Pakraca iz redova srpske nacionalne manjine Mirsada Damjanović Popović.
Nakon komemoracije kod spomenika na južnom ulasku u grad, zapaljene su svijeće kod spomen-obilježja poginulim braniteljima Lipika tijekom Domovinskog rata 1991. godine te kod spomenika poginulima u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. na gradskom groblju u Lipiku. Vijenci su položeni i u Pakracu te u Kusonju.
Piše:
Matija Kulhavi
Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, čiji je prvi zapovjednik bio Vlado Janić Capo. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo na području današnje Hrvatske, nego i u ovom dijelu Europe, a zanimljivo je da je odred osnovan istoga dana kad je pokrenuta i operacija "Barbarossa", odnosno kad je započela invazija Hitlerove Njemačke na tadašnji SSSR.
Kako piše i na službenim stranicama Hrvatskog sabora, počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.